11 March 2010

Desizaun Final Kazu 11 Fevereiru, Tribunal La Prova Autor Tiru Presidente Republika

JSMP DILI 11 March 2010 - DESIZAUN FINAL KAZU 11 FEVEREIRU, TRIBUNAL LA PROVA AUTÓR TIRU PRESIDENTE REPUBLIKA Marsu 2010 - Iha loron 3 Marsu semana liu ba kotuk, Tribunal Distrital Dili hala’o leitura sentensa ka desizaun ba kazu 11 Fevereiru 2008 ba atentadu omesidiu hasoru Presidente da Republika Ramos Horta no Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao ne’ebé halo hosi grupu armadu lidera hosi eis Major Alfredo Rainado no Gastao Salsinha. Konsekuensia hosi atentadu ne’e halo presidente Horta no Celestino Gama sofre kanek todan iha Metiaut no Major Reinado ho Leopoldinho mate iha fatin. Nune’e mos, Primeiru Ministeriu Xanana Gusmao ne’ebe hetan ataka husi grupu Gastão Salsinha livre hosi perigu, maibe kareta ne’ebé tula Nia hetan estragus maka’as tanbá tiru banhira Prmeriu Minstru ho nia konvoi tun mai Dili.. Leitura sentensa ba kazu ne’e hetan partisipasaun máxima husi família no simpatizantes arguidu sira, peskizador sira, media internasional no nasional. Nune’e mos iha tribunal nia area hetan siguransa maxima husi UNPOL- GNR no PNTL.

Total numeru arguidu sira hamutuk  nain 28 maibe arguidu nain 24 mak tribunal provadu komete duni krime no hatun sentensa ba kada arguidu  hetan kastigu hosi tinan 9 fulan 4 to’o tinan 16 prizaun, maske arguidu sira ne’ebe mos hetan sentensa absolutória ba alegasaun krime seluk.  Entertantu arguidu nain 4 seluk inklui arguida Angelita Pires hetan sentensa absolutória  tanba la iha prova ka la provadu.

Tribunal konsidera faktus provadus sira maka arguidu sira hamutuk ho matebian Alfredo Reinado ho armadu, ilegalmente hosi Lauala ba iha rezidensia Prezidente Republika hodi  halo atentadu ka tentativa omisidiu ba Prezidente da Republika, maibe tribunal la prova sé mak hakanek Prezidente no Celestino Gama.  Nune’e mos Tribunal mos la prova katak testemuña Francisco Lino Marcal mak tiru mate Alfredo Reinado no Leopoldino Exposto. Maske nune’e, Arguidu Amaro da Costa alias Susar hamutuk ho Arguidu sira seluk[1] tribunal fo kastigu prizaun tinan 16 tanba provadu halo krime atentadu omisidiu  hasoru Xefe Estadu[2], no atentadu omisidiu ba guarda rezidensia Prezidente nian[3] nomós krime uza arma proibida[4].

Entertantu, Arguidu sira[5] ne’ebé tribunal prova halo krime atentadu omisidiu[6] hasoru Primeriu Ministru uza armas proibida no krime dano[7]  hetan pena kastigu tinan 9 fulan 4, maibe úniku arguidu Gastão Salsinha hetan pena kastigu tinan 10 fulan 8 tanba lidera grupu armadu ilegalmente[8] halo  atentadu omisidiu hasoru Primeiru Ministru no eskoltu Primeiru Ministru nain rua[9].

Iha parte seluk, Arguida Angelita Pires ne’ebé antes ne’e akuzadu nu’udar autór prinsipal hodi halo konspirasaun atentadu omisidiu ba kazu ne’e, tribunal absolve tiha, tanba  arguida refere hamutuk ho arguidu nain tolu seluk[10] la provadu.

JSMP fiar katak ema hotu preokupa kona-bá la iha evidensia ida hatudu autór ne’ebé tiru Presidente da Republika maske tuir relatoriu médiku haktuir  katak Prezidente da Republika  hetan kanek duni  tanba kauza hosi bala kilat modelu HK 33 ne’ebé arguidu sira uza. JSMP hanoin katak prosesu investigasaun mak la hala’o kle’an, liu-liu hosi parte Ministériu Públiku nian tanba karik falta rekursu ka ekipamentu hodi apoiu investigasaun atu deskobre faktu relevantes iha prosesu kriminal hodi nune’e bele deskobre sai autor sira ne’ebé involve hodi hakanek Prezidente da Republika. JSMP hanoin katak situasaun sira hanesan ne’e tenke sai hanesan lisaun, atu nune’e kazu sériu sira hanesan ne’e karik  akontese fali tan iha futuru, nune’e ema hotu fiar katak tribunal nu’udar fatin atu deskobre lia los no hetan justisa. .

JSMP mos preokupadu tebes kona-bá kontradisaun evidensia entre depoimentu testemuña Francisco Lino Marcal ho relatóriu exame balístiku  relasiona ho kilat musan ne’ebé mak hamate eis Major Alfredo Reinado no Leopoldino Exposto. Tribunal konsidera liu exame balístiku nu’udar prova katak kilat musan ne’ebé hamate matebian nain rua la’os hosi kilat musan Francisco Lino Marcal nia kilat, no kilat musan ne’ebé hamate matebian nain rua mai hosi kilat ne’ebé diferente.  Situasaun hirak sei kontinua husik hela dúvida no kestinariu ba publiku kona-ba sé los mak tiru hodi hamate Alfreido Reinado ho nia eskoltu.

Embora ita preukupa no lamenta ho situasaun sira ne’e, JSMP hakarak kongratula autor judisiariu  tantu Juiz no Prokuradores, inklui equipa husi defensoria publika no advogadu privadu sira,  testamuñas no parte involvidu sira hotu ne’ebé durante ne’e esforsu maka’as hodi lori kazu ne’e to’o nia konkluzaun liu husi desizaun husi tribunal primeira instansia.

JSMP fira katak Juiz, Prokuradores no equipa advogadu sira merese hetan apresiasaun ba sira nia korazem individual no institusional hodi simu todan ne’e maske dala ruma tantu psikolojikamente no sosialmente sira la sente seguru atu kaer prosesu ne’e tanba kazu ne’e iha nia natureza politiku no justisa.  Maske nune’e, tanba responsabilidade moral no instituional ne’ebe sira kaer sira kontinua lori prosesu ne’e to’o nia rohan, maske dala ida tan prosesu ne’e husik hela duvida no pregunta ba publiku.

Kongratula mos ba parte involvidu sira seluk testamuña ne’ebe hatudu sira nia sentidu responsabilidade hodi kolabora ho orden tribunal maske maioria sira deklara iha tribunal katak sira la iha koñesimentu direta ba kazu refere. Kongratula mos ba arguidu sira ne’ebe hatudu mos sira nia responsabilidade individual no koletiva hodi kolabora iha prosesu no la hatudu reasaun ka konfrontasaun ruma durante prosesu julgamentu nia laran to’o tribunal primeira instansia hasae desizaun hodi kondena sira.

Maske publiku tomak, liu-liu kondenadu sira ho familia no elementu apoiantes sira seluk sente la satisfas ho desizaun ne’e tanba  konsidera injusta ka sentimentu deskontente sira seluk, maibe JSMP  husu ba parte hotu-hotu atu respeita dezisaun tribunal nian un’udar uniku desizaun ne’ebe ass liu desizaun sira seluk. Maske nune’e, JSMP enkoraza kondenadu sira atu utiliza kanal ka meuz legal tuir provizaun lei prosesual nian hodi qestiona desizaun husi tribunal primeira instansia ba Tribunal de Rekursu.

1 Domingos Amaral, Gilson Jose Antonio da Silva, Paulo Neno Leos, Marcelo Caetano, Joanino Maria Guterres, Gilberto Suni Mota, Egidiu Lay Santo Ximenes, Isamael Sansao Moniz Soares I Caetano dos Santos Ximenes.

2 Artigu 104 kodegu penal Indonesia

3 Artigu 338 i 53 Kodegu Penal Indonesia

4 Artigu 211, n.3 Kodegu Penal Indonesia

5Januario Babo, Raimundo Maia Barreto, Gaspar lopes, Jose Agapito Madeira, Quintito Espirito St, Avelino da Costa, Bernardo da Costa, Alexandre de Aroujo, Julio Soares Guterres, Juliao Antonio Soares, Adolfo da Silva, Jose da Costa Ventura, Francisco Ximenes Alves

6 Artigu 338 i 53 Kodegu Penal Indonesia

7  Artigu 406 Kodegu Penal Indonesia

8 Artigu 221, no.3 Kodegu Penal Timor Leste

9 Artigu 338 i 53 Kodegu Penal Indonesia

10 Tito Tilman, Joa Amaral Bere, Alfredo de Andrade

No comments: