01 March 2010

TRIBUNÁL DISTRITÁL DILI HAMONU SENTENSA BÁ AUTÓR TIRUTEIUS IHA KRIZE 2006 IHA MERKADU LAMA DILI

Judicial System Monitoring Program Dili 22/02/2010 - TRIBUNÁL DISTRITÁL DILI HAMONU SENTENSA BÁ AUTÓR TIRUTEIUS IHA KRIZE 2006 IHA MERKADU LAMA DILI Fevereiru 2010 - Iha Segunda Feira, 15 de Fevereiru 2010 Tribunàl Distritàl Dili  halo julgamentu ho ajenda Leitura da Sentensa bá prosesu Nu. 144/C.ord/2009/TDD. Prosesu kazu ida ne’e nudar kazu ida husi kazu krimi sira seluk ne’ebe akontese  iha krize 2006 nia laran.Ministériu Públiku akuza arguidu sira relasiona  ho sira nia involvementu ba kazua tiruteius hasoru vítima sira hanesan: VM, ML (Na’i Lulik)   no TLM.  iha loron 25 de Maiu 2006 iha area Merkadu Lama.

Julgamentu  ne’e lidera hosi Juizes Kolektivu Dra. Jacinta da Costa Correia, Dra. Maria Eleonor Botelho no Dr. Guilhermino da Silva.  Julgamentu komesa iha tuku 15:00 até tuku 16.30. Liu hosi julgamentu ne’e, Juiz lee Leitura da Sentensa ne’ebé nu’udar rezumu hosi prosesu tomak,  durante iha audensia no analiza akuzasoins hosi Ministériu Públiku nian ne’ebé akuza arguidu sira konabá krime ordinariu referidu.

Konteùdu hosi Leitura da Sentensa ida ne’e mak hanesan tuir mai; prova duni katak, iha loron 25 de Maiu 2006 arguidu sira ho maluk sira seluk hetan orden atu ajuda F-FDTL nu’udar forsa rezervadu iha sidade Dili. Prova duni katak, arguidu sira simu uniforma militar nian no kilat iha Metinaro iha loron 24 de Maiu 2006. Prova mòs katak, iha loron segundu arguidu ho nia maluk sira seluk komesa tama mai sidade Dili. Arguidu OK toma pozisaun iha fatin Merkadu lama hamutuk ho Afonso Kuda Lai (matebian) no sira seluk-seluk. Aleinde ne’e AO toma pozisaun iha area Universidade Dom Martinho, dalan bá Bálibár. Prova mòs katak, arguidu sira lansa tiruteius bá fatin-fatin. Liut-tan prova  katak iha loron 25 de Maiu 2006 arguidu sira hapara kareta bálun ne’ebé halai liu hòsi area Merkadu Lama nian no hatuun pasajeirus no husu sira katak “Loro sae ka Loro Monu”. Nune’e mos, prova duni katak apartir tuku 14:30 kareta Polìsia UIR nian ida halai liu hosi fatin arguidu sira toma pozisaun bá. Iha momentu ne’ebá arguidu OK haruka membru UIR ho nia maluk ida intrega nia Pistola no haruka fila bá nia uma la’o deit. Los duni katak, arguidu sira hapara kareta Minibus ida ne’ebé tula Polìsia Akademi nain 5 liu hosi area ne’ebè sira toma pozisaun bá no, haruka ema nain 5 ne’e hakne’ak depois tula sira bá Colegio Polìsia  Militar iha Caicoli.

Iha loron 25 de Maiu 2006 iha tuku 17:00 arguidu OK koko hapara kareta Kijang ne’ebé tula Pe ML, maibe tanbá kareta refere kontinua halai mak’as, tanbá ne’e Arguidu OK lansa tiruteius hosi kotuk maibe la kona. Ikus mai arguidu AO lansa tiruteius no kona iha Vítima Pe ML nia kakorok no kabás nune’e lori kedas bá hospital. Prova duni mòs katak, arguidu OK lansa tiruteius kareta Kijang ida ne’ebé hakerek “metalik” iha nia odamatan no ikus mai kona vítima VM nia kabun, liman, inus no iha matan. Vítima ida ne’e mate iha dalan klaran bainhira koko lori bá Hospital Nasional Guido Valadares. Vítima seluk naran TTL mòs hetan tiru husi kilat musan arguidu nian. Arguidu ida ne’e hetan tiru iha nia liman karuk nune’e bá halo tratamentu iha Australia no até agora seidauk fila mai Timòr Leste.

Akuzasoins hirak ne’e bàzeia bá fotografia, rezultadu ou relatóriu hosi visum Doutór nian bá vítima moris no mate sira ne’ebé mak hetan tiruteius no konfisoins arguidu sira konabá sira nia video ne’ebé mak hatudu iha julgamentu laran, no depoimentus hosi vítima Pe ML nian ne’ebé mak haforsa katak, Arguidu sira halo duni asaun asasinatu hasoru vítima sira. Prova mos katak, iha duni ordem husi superiòr F-FDTL atu reforsa seguransa bá kapital Dili hodi fahe kilat no uniforma militares nian nune’e bele proteje povu sivìl no asegura bá nasaun ne’ebé hetan krize.

Konabá asuntu arguidu sira involve iha forsa vinte-vinte (2020), antes komandante F-FDTL Tenente Koronel (Atuàl Koronel) Falur Rate Laek  fo instrusaun militar bá militar rezervadu katak la bele lansa tiruteius hasoru povu sivil. Maibe tenki fo protesaun ba povu sivìl tomak husi asaun  barbarismu ne’ebé mosu durante krize.

Prova duni katak, iha tempu ne’e Brigadeiru Jeneràl (Atuàl Major Jeneràl) Taur Matan Ruak nu’udar superiòr militar nian fo instrusaun no autoriza bá forsa 2020 atu halo seguransa no fo protesaun bá povu no nasaun ne’ebé iha krize nia laran. Prova duni katak, arguidu sira la kumpri diak instrusaun hosi Komandu Superiòr nian no lansa tiruteius arbiru, hapara ema sivil nia viajem, estraga ema seluk nia sasan, hakanek ema seluk no uza kilat hirak ne’e hodi oho ema sivìl ne’ebé la’o besik iha fatin ne’ebé arguidu sira halo blokade dalan iha Merkadu Lama Dili.

Haré hosi sirkumstansi sira ne’e, hahalok arguidu sira nian prenxie  duni elementu siraa krime nian ne’ebé defini  iha Artigu 170.2 no 3 Kódigu Penal Indonesia. Iha versikulu 2 artigu ne’e defini pena prizaun kle’ur liu tinan sia (9), wainhira violència ne’e fo impaktu kanek todan no versikulu 3: defini  pena prizaun kleur liu tinan sanulu resin rua (12) wainhira violència ne’e rezulta ema seluk mate.

Maske nune’e, iha mos sirkumstansi seluk ne’ebé mak halo kma’an bá arguidu mak hanesan; arguidu sira foin primeira-vez komete krime, durante tinan Tolú (3) wain hira sira sai hosi prizaun preventiva, no arguidu sira mòs iha resposabilidade bá sira nia oan no fen ne’ebé depedente bá sira, arguidu sira mòs uluk nu’udar membru FALINTIL hodi luta bá ukun an rasik.

Hahalok arguidu sira nian ne’ebé kontra Artigu 170.2 KUHP mak fo presaun bá ema seluk atu hakne’ak no hi’it liman, estraga ema seluk nia sasan (tiru rahun vidru kareta), lansa tiruteius hasoru ema seluk ne’ebé rezulta ema kanek todan no mate.

Bázeia faktus sira ne’ebé durante ne’e tribunàl hetan liu hosi audensia iha tribunàl no analiza liu bá akuzasaun sira ne’e, tribunàl to’o ho nia konkluzaun hodi hamonu pena sentensa prizaun tinan 8 bá arguidu OK no tinan 6 fulan 6 bá arguidu AO.

Hafoin desizaun hosi tribunàl iha primeira instansia,  ne’ebé hamonu pena sentensa tinan 8 no tinan 6 fulan 6 bá arguidu nain rua, advogadu husi arguidu deklara katak, sira nia parte sei tetu didiak bá desizaun tribunal ida ne’e, no sei hasa’e rekursu bá tribunalba rekursu nian. Advogadu Pedro Apariçio mòs hato’o ninia insatisfaz bá desizaun ida ne’e. Advogadu ne’e deklara katak desizaun ida ne’e todan liu bá ninia kliente sira, tuir nia haré, arguidu sira mòs faz parte vítima hosi krize 2006 liu bá. Sira (arguidu) hala’o tuir deit  instrusaun ne’ebé mai hosi Komandu Superiòr militar nian.

Atu hetan informasaun kle’an favor kontaktu: Luis de Oliveira Sampaio Diretor Ezekutivu JSMP Diresaun E-mail: luis@jsmp.minihub.org Landline:3323883

No comments: