01 September 2010

Kestaun Poder Prezidensial ba Indultu:Entre Direitu Prerogativu no Kredibilidade Sistema Judisiariu

TETUM VERSION CLICK HERE FOR ENGLISH VERSION  CLICK HERE FOR INDONESIAN VERSION Agostu 2010 - Iha dia 20 Agostu 2010, lolos kedas iha loron selebarasaun aniversariu Falintil ba dala tolu nulu resin lima, Prezidente da Repúblika hasai Dekretu Prezidensial nu. 31/2010  hodi indulta prizoneriu hamutuk nain 26 ne’ebé tribunal kondena pena prizaun ba sira nia invovimentu iha krize 2006 no atentadu 11 de Fevereiru 2008. Entre sira nain 26 ne’e, nain 3 kondenadu ba kazu homosidiu ba membru polisia nain 8 iha portaun Ministeriu Justisa no nain 23 seluk kondenadu ba krimi atentadu hasoru Prezidente da Repúblika no Premeiru Ministru RDTL.

JSMP fiar katak agora dadaun iha problema seriu konabá sistema ne’ebé administra poder indultu Prezidensial no hamenus sentensa iha Timor Leste. Situasaun ida ne’e bele hare husi istória konabá prosesu no esperiensia ezerse poder indultu iha Timor Léste nomós pratika indultu ne’ebé existe.

JSMP observa katak esperiensia ne’e hatudu nivel konfuzaun boot konabá kestaun indultu ho nia implementasaun.  Situasaun no realidade ne’e mós hatudu tendensia no fo fatin ba Prezidente atu uza poder ba indultu ho esesivu, la tuir nia dalan, diskriminatóriu no hatudu tendensia ba abuzu poder ba direitu prerogativu konstitusional ne’ebé konstituisaun fo ba Prezidente.

Ita hotu hatene katak setór Justisa Timor Léste ne’e sei nurak no agora dadaun iha prosesu frazíl ba rekonstrusaun. Tanbá ne’e, JSMP preukupa katak sei elementu ida husi Komponente Estadu Timor Leste, inklui orgaun soberania sira ezerse sira nia direitu prerogativu ne’e la ho kuidadu no ho sensebilidade, bele hamosu risku no amiasa boot ba interese no komitmentu atu hari’i sistema justisa formal ne’ebé, kredivel, ho dignidade no independente. Neglijensia desizaun politika sira ne’e bele prejudika funsionamentu no kredibilidade sistema judisiariu.

Kestaun Indultu

Mesmu JSMP rekonese Prezidente iha poder eskluzivu atu fo indultu ba kualker prizoneriu sira tuir kbi’it artigu 85 (1) Konstituisaun, maibe JSMP hanoin katak Dekretu Prezidensial numeru 31/2010 ne’ebé dekreta indultu ba grupu prizoneriu nain 26 ne’e husik hela pergunta no preukupasaun ba JSMP atu kestiona no klarifika.

JSMP la iha objesaun ruma hasoru Prezidente da Repúblika kuandu ezerse poder ne’e tuir nia dalan no respeita norma konsituisional sira seluk ne’ebé hakerek iha Konstituisaun laran.

JSMP mos la preukupa kuandu Prezidente da Repúblika hakarak “indulta no hamamuk” tiha prizasaun sira hotu kuandu prosesu ne’e tuir nia dalan no asegura katak polítika ne’e la afeita ba kredibilidade independente orgaun tribunal no sistema judisiariu,  prinsipiu separasaun de poder, sentidu  estadu de direitu, direitu umanus no valores demokratiku sira seluk.

Maibe ba kazu ida ne’e, JSMP sente laos apropriadu atu fo indultu ba prizoneriu ne’ebé dektreta iha Dekretu Presidensial ne’e tanba razaun hanesan tuir mai ne’e;

   1. Indultu ne’e aplika hanesan hotu ba kondenadu sira ba krimi ne’ebé sira komete.

Prosesu indultu ne’e la bazeia ba avaliasaun individual ba kondenadu ida-idak nia situasaun hanesan pratika normal ne’ebé eziste. Tanbá ezerse poder ne’ebé la tuir prosesu normal bele kria pratika indultu Prezidensial ne’ebé diskriminatoriu tanbá kondenadu ne’ebé servi ona iha prizaun tinan barak maibe la hetan indultu ka medida sira seluk;

   2. Desizaun Prezidente atu indulta kondenado nain 26 ne’e, hatudu katak desizaun ne’ebé tribunal hasai la apropriadu ka la los. Situasaun hanesan ne’e hatudu pratika ne’ebé ‘extraordinariu (luar biasa)’ uitoan, tanba tuir lolos indultu Prezidensial ne’e so ezerse iha sirkumstansia ne’ebé exepsionál deit, laos nu’udar prátika normal ne’ebé sempre akontese iha kada loron boot sira.

   3. Indultu tenke akontese deit iha situasaun ne’ebé justifika konsiderasaun partikular ba kazu ka kondenadu ida-idak, laos konsiderasaun koletiva/grupu ba kazu hot-hotu hanesan saida mak akontese.

   4. Indultu ne’ebé fo ba kondenadu 26 ho nivel tinan kastigu ne’ebé la hanesan (entre kondenadu sira ne’e balun serve husi kiik liu tinan 5 to’o tinan 11 prizaun). Sentensa ne’e hatudu no manifesta nivel gravidade ho konsekuensia krimi ne’ebé la hanesan entre kondenadu ida ho sira seluk. Desizaun Tribunal nian, sempre bazeia ba faktu produzivu ne’ebé produz iha tribunal laran no liu husi prosesu ne’ebé naruk no kredivel. Tanba ne’e, Prezidente tenke hatudu no justifika tanba  sa mak desizaun tribunal ne’e la kompetivel no la han malu ka la merese atu ezekuta to’o nia rohan ka pelo menuz metade husi desizaun tribunal nian.

   5. Iha kada alinea husi dekretu Prezidensial ne’e, sita katak tanba razaun “komportamentu diak no motivu humanitariu”. Ida ne’e la hatudu sentidu diferensia entre kondenadu ida ho kondenadu sira seluk iha sistema prizonál laran. Pratika no kustumi hanesan sei lori konsekuensia  ba destroisaun prosidimentu normal, hatun dignidade instituisaun tribunal no konsidera desizaun tribunal la iha folin/folin laek.

   6. JSMP hanoin katak, tuir lolos Prezidente bele hamenuz deit sira nia sentensa tuir kada nivel sentensa ne’ebé sira simu nu’udar responsabilidade ba aktu ne’ebé sira komete, laos indulta sira hotu husi prizaun;

   7. Tuir provizaun artigu 65 (2) iha Kódigu Penál fo fatin atu halo revizaun ba sentensa husi pena prizaun ba “liberdade kondisional” kuandu kondenadu sira hatudu komportamentu diak no serve ona sentensa ne’e sorin balu.

   8. Indultu ne’e, relasiona ho krimi ne’ebé seriu teb-tebes, maske ne’e laos natureza krimi nivel internasional, maibe manifesta “spectrum” ida ne’ebé seriu no iha implikasaun ne’ebé boot tebes ba ita nia sistema justisa kriminal no sosiedade tomak.

   9. Desizaun ne’e mos manifesta politika ne’ebé la respeitu no la hatudu sentidu apresiasaun ba esforsu maximu ne’ebé instituisaun judisiariu sira produz no la eduka publiku atu hatudu konfiansa ba sistema judisiariu.

Aleinde razoins sira iha leten, JSMP  hanoin katak, maske Prezidente ezerse poder ba indultu tuir kbi’it artigu 85 (i) Konstituisaun, maibe artigu ne’e tenke le hamutuk ho artigu sira seluk kona-ba obejetivu estadu Timor Leste, prinsipiu estadu de direitu, separasaun poder, prinsipiu universalidade, prinsipiu independensia instituisaun judisiariu no sel-seluk tan. Partikularmente, JSMP sente preukupa no lamenta teb-tebes, tanba Prezidente sempre deklara katak desizaun ka politika ba indultu ne’e refleta Prezidente nia konviksaun pesoal nu’udar kriatura umanu. JSMP hanoin katak konviksaun pesoal Prezidente nian la bele intruduz hanesan lei ka sistema ne’ebé kaer hodi governa kestaun poder indultu prezidensial. Tanba pratika ne’e, sei la investe ba futuru sistema judisiariu ida ne’ebé fo fatin ba ema hotu no liu-liu sei destroi enkuadramentu sistema justisa kriminal ne’ebé iha prosesu konstrusaun nia laran.

Maske JSMP konsiente katak pozisaun JSMP nian ne’e sei la influensia ka produz impaktu direita no pozitivu ba Dekretu Prezidensial ba Indultu ne’e, maibe pelos menuz hatudu JSMP nia pozisaun klaru no firmi tanba sa mak JSMP la konkorda ho pozisaun Prezidente ka element sira ne’ebé konkorda ho Prezidente ba asuntu indultu ne’e.

Dala ida tan pozisaun ne’e, relfleta vizaun institusional JSMP nian ne’ebé servisu atu promove no garante justisa ba ema hotu.  Liu-liu, atu aproveita aportunidade ida ne’e atu ejize no obriga ema hotu hodi respeita regras no normas Konstituional ne’ebé hatur Timor Leste nu’udar Estadu Direitu Demokratiku.

Atu hetan informasaun kompleitu, favor ida kontaktu: Luis de Oliveira Sampaio Direitor Ezekutivu JSMP Kontaktu: 3323883 Email luis@jsmp.minihub.org

  

1 comment:

Bradpetehoops said...

A visitor, Mabuhay! Have a great day!