04 August 2017

JSMP Sumáriu kazu Tribunál Distritál Dili Edisaun Maiu 2017

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME
PROGRAMA MONITORIZASAUN SISTEMA JUDISIÁRIU

Sumáriu kazu Tribunál Distritál Dili Edisaun Maiu  2017

Totál kazu ne’ebé sei kontinua prosesu tuir JSMP nia monitorizasaun: 6

Deskripsaun sumáriu ba desizaun kazu sira ne’ebé JSMP monitoriza:

1.     Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika

Nú. Prosesu                             : 0266/16.PDDIL  
Kompozisaun Tribunál            : Singulár
Juis                                          : Dra. Jumiaty Maria Freitas
Prokuradór                              : Dr. Nelson de Carvalho
Defeza                                     : Dr. Cancio Xavier
Tipu  pena                               : Pena prizaun fulan 8 suspende ba tinan 2 fulan 6

Iha 02 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples  ne’ebé envolve arguidu  RMM hasoru nia feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 22 Agostu 2016, iha tuku 23:30 kalan, arguidu ko’a hela keramik atu nahe iha kurtu laran.  Derepente arguidu nia telefone lian no lezada mak foti telefone no feto ida mak telefone no husu kona-ba arguidu. Maibé lezada hatan katak hau la hatene no taka kedas telefone. Depois feto ne’e kontinua telefone fali no arguidu ninia-primu ida mak simu. Liutiha ida-ne’e, arguidu dehan ba lezada katak “se hau hakarak hola tan feto mós o labele mete hau-nia vida” no arguidu mós tuku kedas dala 1 iha lezada nia kabas, lori sepatu baku dala 1 iha lezada ninia kabas sorin loos, no tuku tan dala 1 iha lezada nia liman parte loos.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho nia moldura penal too tinan 3 ka multa no konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, deklara katak arrepende ona ninia hahalok no promete sei la kometa tan krime hanesan hasoru lezada iha futuru. Lezada mós mantein no konfirma faktus hotu iha akuzasaun, no deklara katak durante moris hamutuk arguidu sempre baku lezada. Lezada husu bebeik ona atu separa ho arguidu, maibé arguidu mak lakohi.

Alegasaun finál
Prokuradór konsidera arguidu komete duni krime tuir faktus iha akuzasaun, tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu tuir krime ne’ebé arguidu komete.



Enkuantu Defeza haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, di’ak malu ona ho lezada no arrepende ona nia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé  adekuadu.

Desizaun
Depois avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena prizaun fulan 8 suspende ba tinan 2 fulan 6.

2.     Krime ofensa ba integridade fízika simples
Nú. Prosesu                             : 0759/16.DICMR
Kompozisaun Tribunál            : Singulár
Juis                                          : Dr. Ivan Patricinio Antonio Gonçalves
Prokuradór                              : Dr. Jose Elu
Defeza                                     : Dra. Joana Christina Pinto
Tipu Pena                                : Omologa dezisténsia  keixa

Iha 03 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide prosesu tentativa konsiliasaun ba krime ofensa ba integridade fízika simples ne’ebé envolve arguidu NX no FAC hasoru lezadu FJS, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 25 Dezembru 2016, iha tuku 08.00 dadersan,  arguidu (FAC) tuku lezadu nia kabas tanba mosu dezintendementu entre arguidu sira no lezadu relasiona arguidu sira nia oan atu baku lezadu nia oan. Tanba ne’e sira atu tuur hamutuk iha xefe aldeia ninia-fatin atu rezolve problema ne’e, maibé antes rezolve arguidu (NX) nu’udar arguidu FAC ninia viziñu mai  hosi kotuk tuku dala 2 iha lezadu ninia knosen sorin  karuk.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fizika simples ho moldura penal too tinan 3 ka multa.

Prodúsaun ba prova
Bazeia ba artigu 262 Kódigu Prosesu Penál kona-ba tentativa ba konsiliasaun, antes tama ba prodúsaun ba provas, juis husu atu halo tentativa konsiliasaun ba arguidu sira no lezadu.

Iha prosesu konsilisaun ne’e, arguidu sira husu diskulpa ba lezadu ho nia família no arguidu sira deklara katak sira hakarak fó indemnizasaun ba lezadu ho valor osan US$200,00 no tais 1. Lezadu konkorda no husu atu halo akta nune’e iha futuru arguidu sira la-repete tan hahalok hanesan hasoru lezadu no husu ba Tribunál atu dezisté nia-keixa hasoru arguidu sira.

Prokuradór no Defeza apresia akordu dame ne’ebé parte rua deside ona no husu ba Tribunál atu omologa prosesu ne’e.

Desizaun
Bazeia ba pedidu dezisténsia hosi lezadu no akordu dame hosi parte sira, Tribunál konklui prosesu ne’e no omologa akordu ne’e.

3.     Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                             : 0195/15.PDDIL  
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dra. Jumiaty Maria Freitas
Prokuradór                              : Dra. Ivonia Maria Guterres
Defeza                                     : Dr. Estaque Pereira Guterres
Tipu  pena                               : Pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1

Iha 05 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples ne’ebé envolve arguidu ICA hasoru nia feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 9 Setembru 2014, iha tuku 20:30 kalan, arguidu basa dala 2 iha lezada ninia hasan sorin loos, tuku dala 1 iha lezada ninia kanuruk no dala 1 iha lezada ninia kanotak. Iha momentu ne’ebá arguidu ne’ebé ho kondisaun lanu tuir ba lezada ne’ebé iha hela nia bin ninia-uma hodi entrega osan US$50.00 ba lezada atu lori ba lia. Depoisde entrega tiha osan ne’e, arguidu obriga lezada atu fila ona. Maibé lezada dehan arguidu katak arguidu fila uluk mak nia tuir.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho nia moldura penal too tinan 3 ka multa no konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun. Arguidu mós deklara katak foin primeira-vez mai hatan iha Tribunál, di’ak malu ona ho lezada, arrepende ona ninia hahalok no promete sei la komete tan krime hanesan hasoru lezada iha futuru. Aliende ne’e  lezada konfirma no kontinua reforsa faktus sira iha akuzasaun. Lezada mós deklara katak durante sira moris hamutuk arguidu sempre baku hela de’it lezada, maibé lezada la ba hato’o  keixa tanba tauk arguidu.

Alegasaun finál
Prokuradór konsidera arguidu provadu komete krime hasoru lezada tuir faktus sira iha akuzasaun. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho  pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1.

Enkuantu Defeza haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arrepende ona nia hahalok no di’ak malu ona ho lezada. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé justu.

Desizaun
Depoisde avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1.

4.     Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                             : 180/16. DIBCR          
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dr. José Maria de Arujo
Prokuradór                              : Dr. Nelson de Carvalho
Defeza                                     : Dr. Sebastião Amado
Tipu  pena                               : Pena prizaun tinan 1 fulan 6 suspende ba tinan 2.

Iha  05 Maiu  2017, Tribunál Distritál  Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples ne’ebé envolve arguidu RIdC hasoru nia feton, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 16 Setembru 2016, iha tuku 4 loro-kraik, arguidu fila ba uma ho kondisaun lanu no dulas lezada nia fuuk no liman sorin loos ba kotuk no dudu rabat lezada ba paredi no rezulta lezada nia liman naksalak.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho nia moldura penal too tinan 3 ka multa no konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu arguidu deklara katak iha akontesementu ne’e arguidu la lanu, tanba foin fila hosi ospitál hodi halo operasaun ba ninia-matan. Liután arguidu deklara katak labarik halai sae ba arguidu nia leten mak halo arguidu hirus, nune’e mosu dezentendementu ki’ik entre arguidu ho lezada.

Alegasaun finál
Prokuradór haktuir katak, mesmu arguidu di’ak malu ona ho lezada maibé arguidu provadu komete duni krime hasoru lezada tuir akuzasaun no kofirma mós hosi lezada.. Tanba ne’e, atu halo prevensaun iha futuru no arguidu la repete tan hahalok hanesan, husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1.

Enkuantu Defeza husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé  adekuadu tanba arguidu arrepende no promete katak sei la komete tan krime hanesan iha futuru, no di’ak malu ona ho lezada.

Desizaun
Depois avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena prizaun tinan 1 fulan 6 suspende ba tinan 2.

5.     Krime  ofensa ba integridade fízika simples
Nú. Prosesu                             : 0327/13.LILIQ
Kompozisaun Tribunál            : Singulár
Juis                                          : Dr.Eusebio Xavier Vitor
Ministériu Públiku                   : Dra. Hipolito Santa  
Defeza                                     : Dr. Sergio Dias Quintas    

Tipu pena                                : Omologa dezisténsia keixa

Iha 05 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili liuhosi Tribunál Movél iha Distritu Likisá, prezide prosesu tentativa konsiliasaun ba krime ofensa ba integridade fízika simples ne’ebé envolve arguidu JG hasoru lezadu DG, iha Distritu Likisá.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho  moldura penal too tinan 3 ka multa.


Produsaun ba prova

Bazeia ba artigu 262 KPP kona-ba tentativa ba konsiliasaun, juis husu atu halo tentativa konsiliasaun ba arguidu no lezadu. Iha prosesu konsiliasaun ne’e, lezadu hakarak dezisté nia keixa hasoru arguidu, maibé ho kondisaun katak iha futuru arguidu la repetan krime hanesan hasoru lezadu.


Alegasaun finál

Prokuradór no Defeza apresia akordu dame ne’ebé parte rua deside ona no husu ba Tribunál atu omologa prosesu ne’e.

Desizaun
Bazeia ba pedidu dezisténsia hosi lezadu no akordu dame hosi parte sira, Tribunál omologa
akordu ne’e no husu ba arguidu la repete ninia hahalok ne’e hasoru lezadu iha futuru.

6.     Krime  Ameasa
Nú. Prosesu                             : 0167/16.PNSIC
Kompozisaun Tribunál            : Singulár
Juis                                          : Dr. Durte Tilman Soares
Prokuradór                              : Dr. Dominggos Barreto
Defeza                                     : Dr. Jonas Henrique da Costa
Tipu  pena                               : Omologa dezisténsia keixa

Iha 05 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide prosesu tentativa konsiliasaun ba krime  ameasa ne’ebé envolve arguidu  FBG hasoru nia namorada, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 13 Agusto 2016, iha tuku 11:30, arguidu telefone lezada no ameasa lezada dehan “lao kuidadu-an, ha’u haree o lao mesak hau sei oho mate tiha o.”
Iha 14 Agusto 2016, arguidu kontinua ameasa lezada liuhosi telefone  katak “o lao mak kuidadu-an de’it, se lae o nia motor ne’e loron ida ha’u sei sunu tiha.” Tanba sente ta’uk no amiasada ho arguidu ninia amiasa ne’e lezada ba hato’o kedas keixa iha polísia.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 157 Kódigu Penál kona-ba krime ameasa ho moldura penal to’o tinan 1 ka multa.

Prodúsaun ba prova
Bazeia ba artigu 262 KPP kona-ba tentativa ba konsiliasaun, juis husu atu halo tentativa konsiliasaun ba arguidu no lezada. Iha prosesu konsilisaun ne’e, arguidu husu diskulpa ba lezada,  no arrepende ona ninia hahalok. Tanba ne’e lezada husu ba Tribunál atu dezisté nia-keixa hasoru arguidu.

Prokuradór no Defeza apresia akordu dame ne’ebé parte rua deside ona no husu ba Tribunál atu omologa prosesu ne’e.

Desizaun
Bazeia ba pedidu dezisténsia hosi lezada no akordu dame hosi parte sira, Tribunál konklui prosesu ne’e no omologa akordu ne’e.


7.     Krime  danu simples
Nú. Prosesu                             : 0457/15.DICMR
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dra. Zulmira Auxiliadora Barros da Silva
Prokuradór                              : Dr. Pedro Baptista
Defeza                                     : Dr. Cancio Xavier
Tipu  pena                               : Omologa dezisténsia keixa

Iha 09 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide prosesu tentativa konsiliasaun ba krime danu simples  ne’ebé envolve arguidu PSB hasoru lezadu RFX , iha  Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 16 Jullu 2015, iha tuku 17:00 lokraik, arguidu sobu tiha lezadu nia lutu ne’ebé baliza ho arguidu ninia-kintál no taa mós lezadu nia sukaer hun ida too tohar.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 258 Kódigu Penál kona-ba krime danu simples ho moldura penal too tinan 3 ka multa.

Prodúsaun ba prova

Bazeia ba artigu 262 Kódigu Prosesu Penál kona-ba tentativa ba konsiliasaun, juis husu atu halo tentativa konsiliasaun ba arguidu no lezadu. Iha prosesu konsilisaun ne’e, arguidu husu diskulpa ba lezadu no arrepende ona  nia hahalok. Tanba ne’e lezadu husu ba Tribunál atu dezisté nia-keixa hasoru arguidu.

Alegasaun finál
Prokuradór no Defeza apresia akordu dame ne’ebé parte rua deside ona no husu ba Tribunál atu omologa prosesu ne’e.

Desizaun
Bazeia ba pedidu dezisténsia hosi lezadu no akordu dame hosi parte sira, Tribunál konklui prosesu ne’e no omologa akordu ne’e.

8.     Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                             : 0025/16.DIBCR
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dra. Jacinta da Costa Correia
Prokuradór                              : Dra. Ivonia Maria Guterres
Defeza                                     : Dra. Marçia Sarmento
Tipu  pena                               : Pena Prizaun tinan 2 suspende ba tinan 4 ho regra ba  konduta

Iha 09 Maiu 2017, Tribunál Distritál  Dili prezide  julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fizika simples ne’ebé envolve arguidu BPB hasoru nia feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 17 Setembru 2016, iha tuku 19:00 kalan, arguidu rasta lezada nia liman loos hodi tuku dala 1 iha lezada nia kabun no tuku dala 1 iha lezada ninia hirus-matan. Arguidu kontinua tuku dala 1 iha lezada ninia-matan no lori kanuru suru rai-henek baku dala 1  iha lezada nia reen-toos. Agresaun ne’e rezulta lezada sofre kanek no ran sai barak too lezada dezmai no monu ba rai.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho nia-moldura penal to’o tinan 3 ka multa konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu  arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arguidu mós deklara katak arrepende ona nia hahalok no promete katak sei la kome tan tan krime hasoru lezada iha futuru. Aleinde ne’e lezada mós kontinua konfirma no reforsa faktus sira iha akuzasaun.

Alegasaun finál
Prokuradór nafatin mantein ninia akuzasaun tanba arguidu komete duni krime hasoru lezada. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun tinan 1 fulan 6 suspende ba tinan 2 nu’udar medida prevensaun atu arguidu la repete ninia hahalok ne’e iha futuru.

Enkuantu Defeza husu ba Tribunál atu aplika pena ne’ebé adekuadu ba arguidu, tanba arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arrepende ona nia hahalok no di’ak malu ona ho lezada.

Desizaun
Depois avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena prizaun tinan 2 suspende ba tinan 4 no aprezenta-an periódikamente iha Tribunál kada fulan dala 1 durante tinan 2. Tribunál mós husu ba arguidu atu liu tiha loron 15, depoisde desizaun tranzitu iha julgadu mak arguidu ho Defeza la halo rekursu, arguidu tenke  husu diskulpa ba lezada iha públiku.

9.     Krime ofensa ba integridade fízika simples
Nú. Prosesu                             : 0314/16.PDDIL
Kompozisaun Tribunál            : Singulár
Juis                                          : Dr. Ivan Patroçinio Gonçalves
Prokuradór                              : Dr. Jose Ellu  
Defeza                                     : Dra. Joana Cristina  

Tipu pena                                : Omologa dezisténsia keixa

Iha 09 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide prosesu tentativa konsiliasaun ba krime ofensa  ba integridade fízika simples ne’ebé envolve arguidu  EGT, FMS no CC hasoru lezadu  LdJ, iha Distritu Likisá

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 KP kona-ba ofensa ba integridade fízika simples ho moldura penál to’o tinan 3 ka multa.

Prodúsaun ba Provas
Bazeia ba artigu 262 KPP kona-ba tentativa ba konsiliasaun, antes tama ba julgamentu produsaun ba prova, juis husu atu halo tentativa konsiliasaun ba arguidu sira no lezadu.

Iha prosesu konsiliasaun ne’e, lezadu hakarak deziste ninia-keixa hasoru arguidu sira, maibé ho kondisaun katak arguidu sira tenke husu diskulpa ba lezadu no promete sei la repete tan krime hanesan hasoru lezadu no ema seluk iha futuru. Arguidu sira aseita ho pedidu lezadu nian, nune’e lezadu husu ba Tribunál atu dezisté ninia-keixa hasoru arguidu sira.

Alegasaun finál
Prokuradór no Defeza apresia akordu dame ne’ebé parte rua deside ona no husu ba Tribunál atu omologa prosesu ne’e.

Desizaun
Bazeia ba pedidu dezisténsia keixa hosi lezadu no akordu dame hosi parte sira, Tribunál konklui prosesu ne’e no omologa akordu ne’e.

10.            Krime ofensa korporál resíproka
Nú. Prosesu                                      : 0100/16.LILIQ
Kompozisaun Tribunál                     : Singulár
Juis                                                    : Dra. Maria Solana
Prokuradór                                        : Dr. Osorio de Deus
Defeza                                               : Dra. Agostinha de Oliveira
Tipu  Pena                                        : Omologa dezisténsia keixa


Iha 10 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika ne’ebé envolve arguida VS hasoru lezadu JAR, Iha Distritu Likisá

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 01 Agostu 2016, iha tuku 13.00 meudia, arguida nia telefone lian Maibé arguida la foti tanba tauk. Tuirmai iha tuku 19:00 kalan, arguida ninia telefone kontinua lian, maibé arguida mós nafatin la foti. Depoisde ne’e arguida manda mensagen ba númeru telefone referidu no lezadu hase kedas arguida katak “kalan boot ona nusa maka la toba.”  Depoisde hase arguida, lezadu atu hadau telefone hosi arguida, Maibé arguida tolok aat lezadu no lezadu  basa dala 4 iha arguida nia hasan sorin loos no karuk. Tanba ne’e arguida tuku dala 1 iha lezadu nia tilun-hun no foti tudik ne’ebé iha hela iha biti okos hodi sona iha lezadu ninia kabas.

Prokuradór akuza arguida kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu, arguida deklara katak arguida ho lezadu hadau malu tudik mak tudik kona iha lezadu ninia liman no rezulta kanek. Arguida mós deklara katak lezadu mak basa uluk arguida, tanba ne’e arguida nervoza hodi tuku dala 1 iha lezadu nia tilun-hun.

Aleinde lezadu mós deklara katak iha akontesementu ne’e lezadu mak baku uluk arguida, tanba ne’e arguida mós baku lezadu.

Alegasaun finál
Prokuradór husu ba Tribunal atu halo alterasaun juridiku husi artigu 145 kona-ba ofensa ba integridade fizika simple ba fali artigu 151 kona-ba krime ofensa korporál resíproka tanba arguida ho lezada halo efensa ba malu, laos arguidu mak baku de’it lezadu.

Aleinde ne’e Defeza konkorda ho pedidu hosi Prokuradór atu halo alterasaun hosi krime ofensa ba integridade fízika simples ba fali krime ofensa korporál resíproka.

Desizaun
Depois avalia fatus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunal konklui prosesu ne’e no kondena  arguidu ho pena prizaun tinan 2 suspende ba tinan  2.

11.            Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                                      : 0095/16.DIDIL
Kompozisaun Tribunál                     : Singulár
Juis                                                    : Dra. Maria Modesta
Prokuradór                                       : Dr. Dominggos Barreto
Defeza                                               : Dr. Sergio Dias Quintas
Tipu  pena                                        : Pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1 fulan 6

Iha 12 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide  julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika ne’ebé envolve arguidu ECG hasoru nia feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór  akuza katak iha 20 Juñu 2016, iha tuku 02:00 madrugada, arguidu tuku dala 4  iha lezada nia hirus-matan no tuku dala  3 iha lezada nia oin, maibé lezada satan-netik ho lezada nia liman nune’e rezulta lezada hetan bubu iha ninia oin no moras iha hirus-matan.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho moldura penal too tinan 3 ka multa konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu, arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun no deklara katak arrepende ona nia hahalok. Depoisde akontesementu ne’e liu-tiha loron 3 arguidu husu diskulpa ba lezada no lezada nia família no promete sei la komete tan krime hanesan hasoru lezada no ema seluk iha futuru. Aliende ne’e lezada kontinua konfirma no reforsa faktus hotu  iha akuzasaun.

Alegasaun finál
Prokuradór haktuir katak, arguidu provadu komete krime hasoru lezada bazeia ba arguidu ninia deklarasaun rasik no konfirmasaun hosi lezada. Tanba ne’e atu halo prevensaun iha futuru, husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun maibé suspende ninia ezekusaun ka pena suspensa.

Enkuantu Defeza haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun no promete katak sei la komete tan krime hasoru lezada iha futuru no arrepende ona nia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál aplika pena ne’ebé adekuadu ba arguidu.

Desizaun
Depois avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena prizaun  fulan 6 suspende ba tinan 1 fulan 6.

12.             Krime ofensa ba integridade fízika simples
Nú. Prosesu                             : 0219/16.DIBCR
Kompozisaun Tribunál            : Singulár
Juis                                          : Dr. Duarte Tilman Soares
Prokuradór                              : Dr. Hipolito Santa
Defeza                                      : Dr. Jonas Henrique da Costa
Tipu  pena                               : Omologa dezisténsia keixa

Iha 15 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide prosesu tentativa konsiliasaun ba krime ofensa ba integridade fizika simples ne’ebé envolve arguidu NAC hasoru lezadu JdR, iha  Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 05 Novembru 2016, iha tuku 03:30 loro-kraik, lezadu nia kolega husu ajuda lezadu atu tula hela nia-kolega ba uma. Iha dalan klaran, arguidu hapara lezadu ho ninia kolega ne’e no tuku dala 2 iha lezadu nia matan iha parte loos. Aleinde ne’e iha mós grupu seluk ne’ebé baku lezadu maibé lezadu la konsege identifika.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fizika simples ho moldura penal too tinan 3 ka multa.

Prodúsaun ba prova
Bazeia ba artigu 262 KPP kona-ba tentativa ba konsiliasaun, antes tama ba julgamentu prodúsaun ba provas, juis husu atu halo tentativa konsiliasaun ba arguidu no lezadu.

Iha prosesu konsilisaun ne’e, arguidu husu diskulpa ba lezadu, arrepende ona nia hahalok no  promete katak sei la komete tan krime hasoru lezadu. Tanba ne’e lezadu husu ba Tribunál atu dezisté nia-keixa hasoru arguidu.

Alegasaun final
Prokuradór no Defeza apresia akordu dame ne’ebé parte rua deside ona no husu ba Tribunál atu omologa prosesu ne’e.

Desizaun
Bazeia ba pedidu dezisténsia hosi lezadu no akordu dame hosi parte sira, Tribunál konklui prosesu ne’e no omologa akordu ne’e.

13.             Krime  ofensa ba integridade fizika simples
Nú. Prosesu                             : 008/16.DIMTN
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dra. Albertina Neves
Prokuradór                               :Dr. Jose ellu    
Defeza                                     : Dr. Fernando de Carvalho
Tipu  pena                               : Omologa dezisténsia keixa

Iha 16 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide prosesu tentativa konsiliasaun ba krime ofensa ba integridade fizika simples ne’ebé envolve arguidu LS, SS, TG, hasoru lezada AP, iha  Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Iha prosesu julgamentu ne’e, Tribunál la lee akuzasaun detalla no kompletu, maibé Tribunál husu ba parte sira atu promove tentativa konsiliasaun entre arguidu sira ho lezada.  

Prokuradór akuza arguidu sira kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fizika simples  ho moldura penal too tinan 3 ka multa.

Prodúsaun ba prova
Bazeia ba artigu 262 Kódigu Prosesu Penál kona-ba tentativa ba konsiliasaun antes tama ba julgamentu prodúsaun ba provas, juis husu atu halo tentativa konsiliasaun ba arguidu sira no lezada.

Iha prosesu konsilisaun ne’e, arguidu sira husu diskulpa ba lezada, deklara katak arrepende ona sira nia  hahalok no promete iha futuru sei la komete tan krime hanesan. Tanba ne’e lezada husu ba Tribunál atu dezisté ninia-keixa hasoru arguidu sira.

Alegasaun finál
Prokuradór no Defeza apresia akordu dame ne’ebé parte rua deside ona no husu ba Tribunál atu omologa prosesu ne’e.

Desizaun
Bazeia ba pedidu dezisténsia hosi lezadu no akordu dame hosi parte sira, Tribunál konklui prosesu ne’e no omologa akordu ne’e.

14.             Krime  ameasa
Nu. Prosesu                             : 0007/16.DIATR
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dr. Ivan Patrocinio A.Goncalves
Prokuradór                              : Dr. Nelson de Carvalho
Defeza                                     : Dr. Sergio Dias Quintas
Tipu pena                                : Pena multa


Iha 16 Maiu 2017, Tribunál Distritál  Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ameasa ne’ebé envolve arguidu  JCS hasoru nia feen, iha Distritu Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 31 Juñu 2016, lezada haruka mensagem hosi ninia servisu-fatin ba arguidu no dehan katak “komesa agora ba oin ita rua la moris ona hanesan feen ho laen”. Wainhira lezada fila hosi servisu fatin sira diskute malu, no arguidu ameasa lezada katak “lalika ko’alia barak se lae hau basa o.” .

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 157 Kódigu Penál kona-ba krime ameasa ho moldura penal too tinan 2 ka multa.

Produsaun ba prova
Iha julgamentu, arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arguidu rekoñese katak nia ameasa duni lezada tanba  hirus, maibé arguidu deklara katak nia arrepende ona ninia hahalok no promete la ameasa tan lezada, mesmu sira separa ona. Aliende ne’e lezada konfirma no reforsa faktus hotu iha akuzasaun.

Alegasaun finál
Prokuradór haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun no konfirma mós hosi lezada. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun maibé suspende arguidu hosi prizaun. Defeza mós haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun no arrepende ona nia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál aplika pena ne’ebé justu ba arguidu.

Desizaun
Tribunál prova katak arguidu komete duni krime tuir faktus sira iha akuzasaun no kondena arguidu ho pena multa US$120,00, no sei selu 0.50 sentavus kada loron durante loron 180. Tribunál mós fiksa pena alternativa durante loron 90 prizaun, wainhira arguidu la kumpri pena multa ne’e.

15.             Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                             : 0222/15.DICMR      
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dra. Anapaula Fonsica
Prokuradór                              : Dra. Ivonia Guterres
Defeza                                     : Dr. Joao Henrique Carvalho
Tipu pena                                : Pena prizaun tinan 1 suspende tinan 1 fulan 6 no aplika regra ba konduta

Iha 17 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fizika simples ne’ebé envolve arguidu TA hasoru nia feen, iha Distritu Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 3 Abril 2015, maizumenus iha tuku 12:00 kalan, lezada informa ba arguidu katak labarik  isin manas no lezada husu arguidu  sosa ai-moruk atu fó ba labarik hemu. Maibé arguidu hirus no basa dala 2 iha lezada nia tilun-huun iha parte karuk, buti dala 1 iha lezada nia kakorok no tuku dala 1 iha lezada nia tilun iha parte karuk.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fizika simples  moldura penal to’o tinan 3 ka multa konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha prosesu julgamentu, arguidu konfesa faktus hotu  iha akuzasaun no deklara katak arrepende ona ninia-hahalok no di’ak malu ona ho lezada. Tanba arguidu konfesa Tribunal presindi lezada nia deklarasaun.

Alegasaun finál
Prokuradór konsidera katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arrepende ona nia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun fulan 3 suspende ba tinan 1.

Enkuantu Defeza mós haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arrepende ona nia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé justu.

Desizaun
Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena prizaun tinan 1 suspende ba tinan 1 fulan 6. Tribunál mós aplika regra ba konduta ba arguidu atu aprezenta-an periódikamente iha Tribunál kada fulan 1 dala 1 durante fulan 9 nia laran no selu mós kustu judisial US$20.00.

16.            Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                             : 1203/12.PDDIL    
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dr. Antonio Helder Viana do Carmo
Prokuradór                              : Dr. Nelson de Carvalho
Defeza                                     : Dr. Estaque Pereira Guterres
Tipu  pena                              : Pena  admoestasaun[1]

Iha 18 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika ne’ebé envolve arguidu NR hasoru nia feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 16 Novembru 2012, iha tuku 08:00 dadersan, lezada husu osan ba arguidu atu ba haree sira nia oan ne’ebé hela ho lezada nia inan aman iha Ermera, maibé arguidu lakohi no tolok lezada. Hafoin ida-ne’e arguidu tuku dala 4 iha lezada nia ulun no basa dala 2 iha lezada nia hasan. Arguidu mós rasta lezada nia fuuk ba kuartu laran no rezulta lezada monu ba rai. Wainhira lezada atu hader arguidu tuku tan dala 1 iha lezada ninia kalilin sorin karuk no rezulta lezada monu ba rai. Depoisde monu, arguidu foti ai-suak sona ba lezada, maibé lezada ses-an no kona fali lezada nia liman karuk no rezulta kanek no ran sai barak.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho moldura penal too tinan 3 ka multa  konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu, arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arguidu mós deklara katak arrepende ona nia hahalok no promete iha futuru sei la komete tan krime hasoru lezada. Iha parte seluk lezada konfirma no kontinua mantein faktus sira iha akuzasaun.

Alegasaun finál
Prokuradór kontinua mantein ninia akuzasaun tanba prova katak arguidu komete duni krime hasoru lezada. Tanba ne’e husu ba Tribunál aplika pena admoestasaun hanesan medida prevensaun ida ba arguidu atu iha futuru la repete ninia hahalok ne’e hasoru lezada.

Aliende ne’e Defeza mós haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun  no promete iha futuru sei la komete tan krime hasoru lezada, arrepende ona nia hahalok no di’ak malu ona ho lezada. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena admoestasaun.

Desizaun
Depoisde avalia fatus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e ho kondena arguidu ho pena admoestasaun.

17.             Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                             : 0121/15.LILIQ    
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                         : Dr. Antoninho Gonçalves
Prokuradór                              : Dr. Pedro Baptista
Defeza                                     : Dra. Laura Lay
Tipu  pena                               : Pena multa
             
Iha  24 Maiu  2017, Tribunál Distritál  Dili  liuhosi Tribunál Movél iha Distritu Likísa, prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fizika simples ne’ebé envolve arguidu MdS hasoru nia feen, iha Distritu Likísa.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 19 Maiu 2015, arguidu ho lezada ba atende sermonia tradisionál kona-ba uma lulik nian, lezada telefone no husu ajuda lezada nia maun atu sosa foos, supermie no rinso. Maibé arguidu hirus no lori nu’u kelen dudu ba lezada nia kelen no dudu lezada nia kanuruk, rasta lezada nia fuuk no buti lezada nia kakorok no ameasa atu taa mate lezada.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho nia moldura penal too tinan 3 ka multa no konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu, arguidu konfesa parsial ba faktus iha akuzasaun no deklara katak faktus ne’ebé loos mak arguidu rasta lezada nia fuuk no dudu nu’u kelen ba lezada nia kelen no kanuruk. Enkuantu buti lezada nia kakorok no ameasa lezada ne’e laloos. Iha parte seluk lezada kontinua mantein no reforsa faktus sira iha akuzasaun.

Alegasaun finál
Prokuradór konsidera arguidu komete duni krime tuir faktus iha akuzasaun. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun tinan 1 suspende ba tinan 1 fulan 6. Enkuantu Defeza haktuir katak arguidu di’ak malu ona ho lezada no arrepende ona ninia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé  adekuadu.

Desizaun
Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena multa US$120,00 no sei selu US$1,00 kada loron durante loron 120. Tribunál mós fiksa  pena alternativa durante loron 80 prizaun, wainhira arguidu la kumpri pena multa ne’e.

18.            Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                             : 0125/15.LIBZT      
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dr. Antoninho Gonçalves
Prokuradór                              : Dr. Pedro Baptista            
Defeza                                     : Dra. Laura Lay
Tipu  pena                               : Pena multa

Iha  24  Maiu  2017, Tribunál Distritál Dili  liuhosi Tribunál Movél iha Distritu Likísa, prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fizika simples ho natureza violénsia doméstika  ne’ebé envolve arguidu JdS hasoru nia feen, iha Distritu Likísa.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 11 Novembru 2015, iha tuku 09:00 dadersan, arguidu haruka lezada ba foti telefone iha lezada nia alin, maibé lezada nia alin hatan katak nia la foti telefone ne’e no depois ne’e lezada fila-fali de’it ba uma. Wainhira to’o iha uma, lezada informa ba arguidu katak nia alin la foti telefone ne’e no arguidu tuku dala 1 iha lezada nia-kanuruk no tebe dala 2 iha lezada nia-kotuk laran, arguidu lori fatuk tuda lezada maibé la kona tanba lezada ses-an tiha. Arguidu kontinua foti ai-pedasuk ida hodi duni tuir lezada no toman lezada  riba lezada ba rai  no rezulta lezada nia oin nakukun.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fizika simples  moldura penal to’o tinan 3  ka multa konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha prosesu julgamentu, arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arguidu mós deklara katak di’ak malu ona ho lezada no arrepende ona nia hahalok. Aliende ne’e lezada mós kontinua konfirma no reforsa faktus sira  iha akuzasaun.

Alegasaun finál
Prokuradór konsidera arguidu provadu komete krime tuir akuzasaun. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1 hanesan medida prevensaun ida ba arguidu atu arguidu la repete ninia hahalok ne’e hasoru lezada iha futuru. Enkuantu Defeza husu ba Tribunál atu aplika pena ne’ebé adekuadu ba arguidu, tanba arguidu konfesa no di’ak malu ona ho lezada.

Desizaun
Depois avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena multa US$45,00 no sei selu US$1.00, kada loron durante loron 45. Tribunál mós fiksa pena alternativa loron 40 prizaun, wainhira arguidu la kumpri pena multa ne’e.

19.             Kazu sivíl adosaun
Nú. Prosesu                                                          : 0129/15. CVTDD

Kompozisaun Tribunál                                         : Kolektivu

Juis                                                                       : Dr. Antoninho Gonçalves. Dra. Jumiati Maria no Freitas  no  Dra. Albertina Neves

Rekerente MSP reprezenta husi mandatáriu        : Dr. Pedro Eusebio Aparicio de Oliveira  (Advogadu Privadu)

Reprezenta mandatáriu ba  labarik                      : Dra. Ivonia Maria Guterres

Tipu desizaun                                                       : Legaliza pedidu adosaun



Iha 25 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide leitura akordaun ba pedidu adopsaun ne’ebé envolve rekerente MSP ne’ebé husu ba Tribunál atu halo adopsaun ba labarik (TMAP), iha Distritál Dili.



Rekerente MSP aprezenta faktus sira iha petisaun inisial ba Tribunál hanesan tuirmai:



TMAP  moris iha 2 Maiu 2009, iha Ospitál Nasionál Guido Valadares, Dili, hosi rekerida MdAS. nu’udar inan rasik ba TMAP. Rekerida ho idade 31, nu’udar rekerente ninia-subriña rasik ne’ebé  moris iha situasaun ekonomi ne’ebé defisil tebes.  TMAP ninai aman-rasik agora dadauk iha hela Indonezia. Liu tiha  loron 11 depoisde TMAP moris, rekerida (MdAS) ba hela hamutuk ho rekerente hodi tau-matan ba TMAP no too fulan 6 rekerida entrega TMAP ba rekerente MSP hodi hare no kuidadu hanesan MSP ninia oan.



Rekerida rasik konkorda ho pedidu adopsaun ne’e bazeia ba  akta konkordansia ne’ebé halo entre rekerente no rekerida. Rekerente servisu hanesan asesora iha Sekretaria de Estado de Seguransa ho salariu kada fulan US$11,467,00.00. Salariu ne’e sufsiente ona  hodi tau matan ba TMAP. Aleinde ne’e rekerente iha mós osan ne’ebé tau iha banku  hamutuk US$42,807.92



Petisaun ne’e aprezenta ba Tribunál bazeia ba artigu  1854  (2) Kódigu Sivil Trimor-Leste



Deklarasaun rekerente

Objetivu rekerente hakarak halo adosaun ba TMAP, tanba primeiru nia gosta  labarik, nia hakarak família boot, no hadomi teb-tebes labarik. Rekerente mós sei iha relasaun família ho TMAP tuir kultura TMAP bolu rekerente avo. Konsidera mós kondisaun moris TMAP ninia inan-rasik ninia moris ho kondisaun ekonomi ne’ebé todan tanba sei iha ta nona nain 9 seluk, no TMAP nia aman rasik mós agora dadauk iha hela Indonézia. Dala barak liu TMAP bolu rekerente mama ka mae, TMAP Eskolah iha International  School,  3-ano no rekerente halo adopsaun ba TMAP desde kedas bebe fulan 6.



Deklarasaun rekerida

Hakarak entrega labarik ne’e ba rekerente, tamba fiar katak labarik ne’e ninia futuru sei di’ak. Hetan edukasaun ne’ebé di’ak, rekerida rasik iha oan 10, maibé nia aman la tau matan ba sira. Moris ho kondisaun ekonomia ne’ebé natoon. Wainhira partu hotu liu tiha loron 11 rekerida ho TMAP hela kedas iha rekerente ninia uma too fulan 6 rekerida husik hela TMAP ba rekerente. Tuir  akordu ne’ebé sira halo hamutuk katak  “ rekerida hakarak  ho vontade  di’ak atu entrega TMAP ba rekerente atu tau-matan to nia boot, hare ninia eskola no fó domin hanesan inan rasik.



Deklarasaun TMAP

Hakarak hela ho inan adoptante, tamba hadomi loos nia, ba eskola sempre inan adoptante mak lori, sempre bolu rekerente ho mama ka maen. TMAP mós deklara katak nia hadomi tebes mama no lakohi dook husi mama. Alegasaun Ministériu Públiku hanesan mandatariu ba  labarik.

Iha julgamentu rekerente deklara katak, hadomi tebes TMAP hanesan oan rasik, mesmu agora ne’e dadauk rekerente mós iha oan nain tolu, no nia oan sira hadomi hotu TMAP. Rekerente ema ne’ebé hadomi tebes labarik. Rona tiha deklarasaun sira husi rekerente, rekerida ho TMAP, husu ba Tribunál koletivu  atu aseita petisaun hosi rekerente atu adopta TMAP.



Alegasaun Advogadu reprezenta  rekerente

Rekerente ho rekerida sei iha relasaun família, rekerente ema ne’ebé hadomi tebes labarik,, inan no ninia ina sei iha relasaun ho rekerente. Rekerente iha kapasidade finanseiru no sei garante labarik ninia edukasaun. Haree ba kondisaun sira ne’e husu ba Tribunál atu simu no legaliza pedidu hosi rekerente kona-ba adosaun ne’e.


Desizaun
Depoisde simu petisaun inísial relasiona ho akordu husi parte rua, Tribunál bazeia deklarasaun rekerente no rekerida no TMAP, Tribunal konklui prosesu ne’e no aseita no legaliza pedidu husi rekerente atu halo adosaun ba TMAP.  
20.             Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika

Nú. Prosesu                             : 2738/11.PDDIL
Kompozisaun Tribunál            : Singulár
Juis                                          : Dra. Francisca Cabral
Prokuradór                              : Dr. Hipolito Santa
Defeza                                     : Dr. Marçia Sarmento
Tipu pena                                : Pena prizaun fulan 3 no suspende ba tinan 1 fulan 6

Iha 26 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika ne’ebé envolve arguidu QM hasoru nia feen, iha Distritu Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 13 Abril 2012, arguidu ba tuir lezada iha festa no basa dala 1 iha lezada nia matan-fukun no dehan katak lezada feto puta no arguidu rasta lezada tama ba kareta laran hodi fila ba uma. Bainhira to’o iha uma, arguidu rasta lezada ba uma laran no kauza lezada nia vistidu nakles, hafoin arguidu riba lezada ba kama laran no buti lezada nia kakorok.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho nia moldura penal too tinan 3 ka multa no konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.


Produsaun ba prova

Iha julgamentu, arguidu deklara katak nia la buti lezada nia kakorok. Arguidu so deklara de’it katak nia baku duni lezada nia matan fukun tanba too ona oras madrugada lezada seidauk fila no sira nia oan sei kiik. Liután arguidu deklara katak lezada sai hosi festa laran, arguidu haree lezada nia kakorok mean maka’as, nune’e arguidu rasta lezada ba kareta laran no tarata aat lezada.

Ba Tribunál, lezada kontinua konfirma faktus sira iha akuzasaun. Mesmu nune’e lezada husu ba Tribunál atu perdua arguidu tanba kazu ne’e sira rezolve ona, arguidu iha responsabilidade ba sira nia oan mesmu arguidu no lezada separa ona.

Alegasaun finál

Prokuradór konsidera arguidu provadu komete krime tuir akuzasaun, tanba ne’e husu ba Tribunál   fó pena ne’ebé justu ba arguidu. Aleinde ne’e Defeza haktuir katak arguidu deklara de’it faktus ne’ebé nia komete, tanba ne’e husu ba Tribunál atu fó pena ne’ebé justu ba arguidu.

Desizaun
Tribunál prova katak arguidu komete duni krime hasoru lezada tuir faktus sira iha akuzasaun. Bazeia ba provas hirak-ne’e, Tribunál kondena arguidu ho pena prizaun fulan 3 no suspende ba tinan 1 fulan 6.

21.             Krime  maus tratus ba kónjuje
Nú. Prosesu                                      : 0177/16.DICMR
Kompozisaun Tribunál                     : Kolektivu
Juis                                                    : Dra. Edite Palmira, Dra. Maria Modesta, no Dr. Ivan  Patroçinio Antoninho Gonçalves
Prokuradór                                        : Dr. Osorio de Deus
Defeza                                               : Dr. Afonso Gomes Fatima
Tipu pena                                          : Pena prizaun  tinan 2 Suspende ba tinan 3

Iha 29 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura akordaun ba krime maus tratus ba kónjuje  ne’ebé envolve  arguidu  AAA hasoru nia feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun husi Prokuradór
Iha 06 Abril 2016, arguidu tuku dala barak iha lezada nia hirus-matan, kotuk laran no tuku dala barak iha lezada nia oan-fatin no rezulta lezada sofre moras, oin nakukun no monu ba kama leten. Arguidu kontinua foti kadeira masa baku dala 10 iha lezada nia liman sikun no kabas  sorin no rezulta moras, kanek no ran sai. Aleinde ne’e, arguidu foti tizora tesi lezada nia fu’uk iha tilun-hun parte karuk no kontinua ameasa lezada dahan, “O keta mangame se lae tizora ne’e mout iha o nia kabun.“  Depoisde ne’e arguidu tuku tan dala ida iha lezada nia hirus-matan rezulta lezada oin nakukun.

Iha ha tinan 2013, arguidu tuku ho maka’as iha lezada nia knosen parte loos, tuku no tebe iha lezada nia hirus-matan no  tuku dala 1 iha lezada nia matan no rezulta bubu no metan.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 154 Kódigu Penál kona-ba krime maus tratus ba kónjuje ho moldura penal tinan 2 too tinan 6 konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu arguidu deklara katak kona-ba faktus ne’ebé akontese iha 2016, faktus ne’ebé loos mak arguidu tuku dala 1 iha lezada nia knosen, hirus matan no lori tizora tesi lezada nia fu’uk. Enkuantu faktus ne’ebé laloos mak arguidu la ameasa lezada no lori kadeira baku dala 10 ba lezada nia liman sikun.

Aliende ne’e, kona-ba faktus ne’ebé akontese iha 2013 arguidu konfesa, arrepende ona nia hahalok no promete sei la komete tan krime hanesan hasoru lezada. Iha parte seluk lezada kontinua konfirma no reforsa faktus iha akuzasaun. Lezada mós deklara katak depoisde akontesementu ne’e sira di’ak malu kedas.

Alegasaun finál
Prokuradór haktuir katak arguidu provadu komete krime hasoru lezada tuir deklarasaun hosi arguidu nian no konfirma mós hosi lezada. Bazeia ba sirkunstánsia agravante sira hanesan arguidu komete  hahalok ne’e hasoru ema ne’ebé tuir lolos arguidu tenke  proteze, maibé pelu kontrariu arguidu mak komete fali krime no tratamentu aat hasoru lezada ne’ebé sempre tau matan ba arguidu ho nia oan sira. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun  tinan 3 suspende ba tinan 4.

Enkuantu Defeza haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun  no promete iha futuru sei la komete tan krime hasoru lezada no arrepende ona nia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál aplika pena ne’ebé adekuadu ba arguidu.

Desizaun
Tribunál konsidera katak arguidu provadu komete duni krime maus tratus hasoru nia feen bazeia ba faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu. Tanba ne’e Tribunál kondena arguidu ho pena prizaun  tinan 2 suspende ba tinan 3 no selu mós kustu judisiál US$50,00.


22.            Krime maus tratus ba kónjuje
Nú. Prosesu                                      : 0746/16.DIBCR    
Kompozisaun Tribunál                     : Koletivu
Juis                                                    : Dr. Ivan Patricinio Antonio Goncalves, Dra. Maria, Modesta,  Dra. Edite Palmira dos Reis

Prokuradór                                        : Dr. Osorio de Deus
Defeza                                               : Dr. Humberto Alves
Tipu  pena                                         : Pena prizaun fulan 8 suspende ba tinan 1 fulan 6

Iha 30 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura akordaun ba krime maus tratus  ba kónjuje ne’ebé envolve arguidu AG hasoru nia feen, iha Distritu Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór

Prokuradór akuza katak, iha 22 Dezembru 2016, iha tuku 01:00 madrugada, arguidu tebe dala 1 iha lezada nia hirus-matan no buti ho maka’as iha lezada nia kakorok. Arguidu kontinua tuku dala barak iha lezada nia hasan parte loos no karuk no rakut lezada nia fu’uk ba mai. Agresaun ne’e rezulta lezada monu ba kama leten no dada i’is araska tanba moras.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 154 Kódigu Penál kona-ba krime maus tratus ba kónjuje  ho nia moldura penaltinan 2  too tinan 6 konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu, arguidu hili direito nonok. Iha parte seluk lezada konfirma faktus iha akuzasaun. Maibé lezada mós deklara katak arguidu foin primeira-vez baku lezada, depoisde problema ne’e arguidu la baku tan ona lezada.

Alegasaun finál

Prokuradór haktuir katak, iha produsaun prova arguidu hili direitu nonok, maibé lezada kontinua konfirma faktus sira iha akuzasaun. Maibé Prokuradór husu ba Tribunál atu halo alterasaun husi artigu 154 KP kona-ba krime maus tratus ba kónjuje ba fali artigu 145 KP kona-ba krime ofensa ba integridade fizika simples. Tuir deklarasaun lezada nian, sira di’ak malu ona no arguidu la baku tan ona lezada. Mesmu nune’e atu halo prevensaun iha futuru, husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho  pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1.

Enkuantu Defeza haktuir katak mesmu arguidu hili diretu nonok, maibé lezada kontinua konfirma faktus iha akuzasaun. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé  adekuadu.

Desizaun
Depois avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál kontinua matein artigu 154 KP  no kondena arguidu ho pena prizaun tinan 1 suspende ba tinan 1 fulan 6.


23.            Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                                      : 0175/15.DIDIL
Kompozisaun Tribunál                     : Singulár
Juis                                                    : Dr. Ivan Patroçinio A. Gonçalves
Prokuradór                                        : Dr. Ambrosio Rangel Freitas
Defeza                                               : Dr. Mauel Lito Exposto
Tipu pena                                          : Pena prizaun  fulan 8 suspende ba tinan 1

Iha  30  Maiu  2017, Tribunál Distritál  Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika ne’ebé envolve arguidu AdR hasoru nia feen,  iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 15 Jullu 2015, iha tuku 19:00 kalan, lezada telefone  arguidu atu lori ropa foer iha lezada nia avo ninia uma  atu lezada atu fase. Maibé arguidu lakohi, nune’e lezada mak ba foti. Wainhira lezada fila arguidu ho lezada diskute malu no arguidu rasta no rakut kedas lezada nia fuuk no kauza lezada sofre moras iha lezada nia ulun.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho moldura penal too tinan 3 ka multa no  konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova

Iha julgamentu arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arguidu mós deklara katak arrepende ona ninia hahalok no promete sei la komete  tan krime hanesan hasoru lezada.  Aliende ne’e  lezada mós kontinua konfirma no mantein faktus sira iha akuzasaun.

Alegasaun finál
Prokuradór haktuir katak arguidu provadu komete krime hasoru lezada, tanba ne’e  husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1 fulan 6.

Enkuantu Defeza haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun  no promete ona katak sei la komete tan krime hasoru lezada iha futuru no arrepende ona nia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál aplika pena ne’ebé adekuadu ba arguidu.

Desizaun

Depoisde avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e ho kondena arguidu ho pena prizaun fulan 8 suspende ba tinan 1.


24.             Krime  maus tratus ba kónjuje
Nú. Prosesu                                      : 0549/16.DICMR
Kompozisaun Tribunál                     : Koletivu
Juis                                                    : Dr. Antonino Gonçalves, Dra. Zulmira Auxiliadora Barros  da Silva Dra.Fransisca Cabral Marques
Prokuradór                                        : Dr.Osorio de Deus
Defeza                                               : Dr. José da Silva
Tipu  pena                                         : Pena prizaun  tinan 2 suspende ba tinan 5 fulan 6

Iha 30 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura akordaun ba krime maus tratus ba kónjuje ne’ebé envolve arguidu JBC hasoru nia feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak 13 Setembru 2016, iha tuku 16:00 loro-kraik, arguidu foti fatuk tuda lezada maibé la kona. Arguidu foti tan fatuk belar tuda lezada no kona iha lezada nia kelen parte loos. Arguidu haksoit tebe tan dala 1 iha lezada nia hirus-matan no kontinua kaer kanuru suru rai-henek nian baku dala ida iha lezada nia kelen. Arguidu rasta lezada nia fuuk no tuku dala 2 iha lezada nia ulun, basa dala 1 iha lezada ninia matan-laran parte loos no haksuit tebe lezada nia matan fukun parte karuk.

Arguidu mós kaer kanuru suru rai nian ameasa tan lezada katak “se hau baku o maka o hakilar ka telefone o nia inan aman sira ka maun alin sira, hau sei baku mate o.” Agresaun hirak-ne’e kauza lezada sofre moras iha ninia hirus-matan, kelen, ulun, matan-laran no dada i’is ladi’ak.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 154 Kódigu Penál kona-ba krime maus tratus ba kónjuje ho moldura penal tinan 2 too tinan 6 konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu, arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun. Arguidu mós deklara katak arrepende ona nia hahalok no promete sei la komete tan krime hanesan hasoru lezada. Aleinde ne’e lezada konfirma no reforsa faktus iha akuzasaun, lezada mós deklara katak durante moris hamutuk arguidu sempre baku hela de’it lezada maibé lezada la ba hato’o keixa. Iha kazu ida-ne’e mak lezada ba hato’o keixa tanba lezada trauma ho hahalok arguidu nian.

Alegasaun finál
Prokuradór haktuir katak arguidu provadu komete krime hasoru lezada bazeia ba deklarasaun hosi arguidu nian no kofirma mós hosi lezada. Mesmu agora sira separa ona, maibé sira iha oan ne’ebé arguidu persiza ba vizita. Tanba ne’e atu halo prevensaun iha futuru atu arguidu la repete tan hahalok hanesan, husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun tinan 3 suspende ba tinan 4.

Enkuantu Defeza haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, mesmu agora sira separa ona, maibé antes ne’e sira mós rezolve ona problema ne’e tuir tradisaun Timor nian.  Arguidu fo karau 1, bibi 1 ho osan US$500,00 ho tua ba lezada nia família.  Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé justu.

Desizaun

Depoisde avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e no kondena arguidu ho pena prizaun  tinan  2 suspende ba tinan 5 fulan 6.

25.            Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                                      : 0220/15.PDDIL    
Kompozisaun Tribunál                     : Singulár
Juis                                                    : Dra. Albertina Neves
Prokuradór                                        : Dr. Osorio de Deus
Defeza                                               : Dr. Jose da Silva
Tipu  pena                                         : Pena prizaun tinan 1 fulan 6 suspende ba tinan 2

Iha 30 Maiu 2017, Tribunál Distritál  Dili prezide  julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika ne’ebé envolve arguidu MCA hasoru nia eis feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha  28 Juñu 2015, iha tuku 16.00 lokraik, lezada toba hela iha lezada nia uma, arguidu ba lezada nia uma no dulas save odamatan. Lezada hanoin katak labarik sira maka tama ba uma laran, nune’e lezada mós loke odamatan neneik hodi hateke arguidu mak tuur hela iha veranda. Lezada haruka arguidu atu sai maibé arguidu lakohi no arguidu rakut lezada ninia faru no arguidu nia liman kona iha lezada nia kabas no rezulta kanek.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu, arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, arrepende ona nia hahalok no promete iha futuru sei la komete tan krime hasoru lezada ka ema seluk. Aliende ne’e lezada konfirma faktus hotu iha akuzasaun, lezada mós husu ba Tribunál bandu arguidu labele ba tan lezada nia uma.

Alegasaun finál
Prokuradór konsidera arguidu komete duni krime tuir faktus iha akuzasaun. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun tinan 2 suspende ba tinan 3. Prokuradór mós husu ba Tribunál aplika  pena asesoria ba arguidu atu labele ba tan lezada nia uma, tanba sira separa ona.

Defeza husu ba Tribunál atu aplika pena ne’ebé justu ba arguidu, tanba arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun  no promete iha futuru sei la komete tan krime hasoru lezada, no arrepende ona nia hahalok no mesmu sira separa ona.


Desizaun

Depois avalia fatus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e ho kondena arguidu ho pena prizaun tinan 1 fulan 6 suspende ba tinan 2.

26.            Krime furtu  agravadu

Nú. Prosesu                             : 0158/16.DIBCR
Kompozisaun Tribunál            : Koletivu
Juis                                          : Dr. Antonio do Carmo, Dra. Jumiaty Maria Freitas, Dra. Albertina Neves
Ministériu Públiku                   : Dr. Antonio Tavares
Defeza                                     : Dr. Jose da Silva
Tipu  pena                               : Pena prizaun tinan 3 suspende ba tinan 3


Iha 30 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime furtu agravadu ne’ebé envolve arguidu NN no LG hasoru lezadu AS, iha Distritu Dili.

Akuzasaun husi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha 12 Agostu 2016, arguidu sira ba iha lezadu nia kios no lezadu informa katak lezadu nia jelera aat no arguidu sira hatan katak sira bele hadia.

Iha 17 Agostu 2017, arguidu NN ho arguidu LG ba iha lezadu nia uma  atu hadia jelera. Bainhira atu hadia, arguidu nain 2 muda jelera no hetan lezadu nia osan ne’ebé falun hela iha plastik metan nia laran no tau iha jelera okos. Arguidu nain 2 sai ba liur ho plastik metan no hasoru lezadu nia oan feto no hameno hela katak, sira sei ba uma  hodi foti xafenda lai. Wainhira lezadu fila husi Likísa to’o iha uma lezadu nia ferik-oan informa ba lezadu katak“osan ne’ebé nia tau iha jelera okos ne’e laiha ona.” Tanba ne’e lezadu ba hato’o kedas keixa iha polisia.

Prokuradór akuza arguidu nain 2 kontra artigu 252 KP kona-ba krime furtu agravadu  ho moldura penal tinan 2 too tinan 8.

Produsaun ba prova

Iha Julgamentu, arguidu NN konfesa faktus hotu iha akuzasaun katak nia mak foti osan ne’e iha jelera okos. Osan ne’e kesi ho plastik metan iha kios laran. Arguidu NN lori sai plastik metan mai iha sala no hatudu ba arguidu LG.  Hafoin arguidu NN dehan ba lezadu nia feen, katak sira tenki fila ba uma foti tan xavi balun atu hadia jelera.

Iha dalan arguidu NN ho LG deside ba kedas diller iha Fatuhada no to’o iha diller  sira foin haré osan ne’e iha US$20.00 futun 1, no US$50.00 futun 2. Depoisde sira sura osan ne’e ho total US$13,000.00 Arguidu nain 2 fahe osan ne’e,  arguidu LG nian US$4,000.00 no arguidu NN nian maka US$9,000.00. Arguidu NN fó US$2,000.00 ba nia feen, US$3,000.00 uza hodi sosa motor 1 no restu US$4,000.00 uza hodi ba pasiar iha –Kupaun -Indonézia .

Enkuantu arguidu LG konfirma tomak deklarasaun hosi arguidu NN nian kona-ba kronolojia foti osan ne’e. Nia hatutan katak osan US$4,000.00 ne’ebé nia hetan, nia uza hodi hola motor 1 ho folin US$3,000.00  no restu gasta hotu ba han.

Iha parte seluk, lezadu AS deklara katak osan ne’ebé nia rai iha jelera okos mai hosi osan indimnizasaun ba rai hosi sidadaun xineza ne’ebé okupa nia rai ho valor US$31.000, no restu US$20,000.00 nia ba foti iha banku hosi reforma nu’udar funsionariu Indonézia  nian. Osan ne’e nia ba foti no tau hamutuk iha uma atu konstrui/hari’i restorante iha Area Branca.  Bainhira atu rai, lezadu hamutuk ho nia feen no oan sira sura lisuk osan ne’e no la kesi fahe malu, Maibé tau hamutuk de’it iha plastik laran ho totál US$51.000.00. Hafoin ne’e lezadu intrega ba nia feen hodi rai subar no tantu lezadu ka nia oan sira lahatene osan ne’e nia feen rai iha ne’ebé. Maibé, seidauk semana 2, bainhira arguidu sira ba hadia jelera no foti osan, foin lezadu hatene katak osan ne’e nia feen subar iha jelera okos.

Testemuña IS nu’udar lezadu nia feen, konfirma mós ba lezadu nia deklarasaun kona-ba totál osan. Testemuña deklara katak nia rai iha jelera okos, tanba momentu ne’eba’ sira foin muda hafoin fa’an tiha sira nia rai. Tanba ne’e sasan sira inklui amáriu iha hela liur no nia deside subar osan ne’e iha jelera okos ne’ebé desligadu ona tanba aat hela. Maske nune’e, lor-loron, sasin sempre ba hare tutuir osan ne’e no hatene katak nafatin iha jelera okos, maske la sura tutuir.

Alegasaun finál

Ministériu Públiku iha alegasaun finál husu ba Tribunál atu kondena arguidu nain 2 ho pena prizaun tuir moldura penal ba krime ne’e iha Kódigu Penal, no husu mós atu devolve fali lezadu nia osan inklui funan.

Enkuantu Defeza husu ba Tribunál atu konsidera ba arguidu sira nia deklarasaun kona-ba valor osan maka US$13,000.00, no haré ba tempu bainhira lezadu rai osan to’o arguidu sira foti, ne’ebé iha posibilidade osan ne’e bele menus ona antes arguidu sira foti.

Desizaun
Tribunál kondena arguidu nain rua (2) ho pena prizaun tinan 3 suspende ba tinan 3. Tribunál mós kondena arguidu nain rua (2) atu devolve hikas lezadu nia osan hamutukUS$50.000. Hosi montante ne’e, arguidu LG tenki devolve US$3,000.00 durante tinan 1  fulan 6 nia laran no ba arguidu  Nicolau Nadio NN tenki devolve fali US$47,000.00 durante tinan 4 fulan 6 nia laran.[2]

27.             Krime ofensa ba integridade fízika simple ho natureza violénsia doméstika

Nú. Prosesu                             : 0108/16. PDDIL
Kompozisaun                          : Koletivu
Juis                                          : Dr. Ivan Patriçinio Gonçalves, Dra. Edite Palmira, Dra. Maria Solana
Prokuradór                              : Dr. Osorio de Deus

Defeza                                     : Dr. Eustaqui Guterres

Tipu   Pena                              : Pena prizaun tinan 1 suspende ba tinan 2.

Iha 30 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime maus tratrus ba kónjuje ne’ebé envolve arguidu ABG (nu’udar membru polisia) hasoru nia feen, iha Distritu Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 01 Abril 2016, arguidu ho lezada partisipa iha viziñu sira ninia festa.  Derepente arguidu hakat ba lezada no tebe lezada iha kadeira no halo lezada monu ba rai. Arguidu mós rasta lezada fila ba uma. To’o iha uma  lezada foti nia sapatu tuda ba arguidu maibé kona fali ba arguidu nia kareta hodi rezulta sinal kiik iha kareta nia vidru.

Arguidu kontinua rasta lezada nia-fuuk no ros lezada nia ulun ba rai hafoin tuku dala 1 ba lezada nia liman parte loos no tuku dala 1 iha lezada nia kotuk laran no kontinua les lezada nia vistidu to’o nakles hotu depois riba tan lezada ba rai halo lezada nia ain tuur kanek. Lezada nia inan atu sori netik, maibé arguidu rasta lezada nia inan ninia liman no  rezulta mean.

Iha 16 Janeiru 2016, arguidu ba iha lezada nia servisu fatin tebe dala 3 ba iha lezada nia kelen, rakut no soe lezada ba iha CPU komputador nian. Iha tinan 2014, arguidu uza kilat tiru sa’e dala 7 hodi ameasa lezada, tanba lezada husu atu  fahe-malu ho arguidu.

Prokurador akuza arguidu kontra artigu 154 hosi Kódigu Penal ba krime maus tratus ba konjuje  molldura pena tinan 2 too tinan 6 konjuga ho artigu 35 hosi LKVD.

Produsaun ba prova

Iha Julgamentu arguidu rejeita aktus hotu ne’ebé akontese iha tinan 2014 no Janeiru 2016. Arguidu konfirma de’it faktus ne’ebé akontese 01 Abril 2016, tanba nervozu haree lezada koalia ho mane seluk.  Arguidu mós rezeita kona-ba rasta lezada nia inan nia liman. Maibé nia hikis liman mak kona lezada nia inan.  Arguidu rejeita mós kona-ba lees lezada nia vistidu. Aleinde ne’e lezada konfirma ba faktu ne’ebé akontese iha 2016, maibé deklara faktu balun iha 2014 ladún loos.



Testemuña IdS nu’udar lezada nia inan, depoitmenta katak nia so akompaña faktu ne’ebé akontese iha 2016. Iha momentu ne’ebá testemuña iha uma hela, arguidu hakilar no rasta lezada tama ba uma laran. Arguidu rasta lezada nia-fuuk no ros lezada nia ulun ba rai hafoin tuku dala 1 ba lezada nia liman parte loos no tuku dala 1 iha lezada nia kotuk laran no kontinua les lezada nia vistidu to’o nakles. Depois arguidu riba tan lezada ba rai halo lezada nia ain tuur kanek. Testemuña tenta ba sata netik, maibé arguidu rasta  lezada ninia-liman no  rezulta mean. Maibé, testemuña lakoi halo keixa ba ida ne’e.


Alegasaun finál
Iha alegasaun finál, Prokuradór haktuir katak, mezmu arguidu konfesa parsial ba faktus iha akuzasaun, maibé lezada konfirma no haree mós sirkuntánsia agravantes ne’ebé haleu hela krime ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun tinan 3 no suspende ba tinan 4.

Entretantu Defeza husu ba Tribunál atu halo kualifikasaun ba alterasaun juridika hosi artigu 154 KP kona- ba krime maus tratus ba kónjuje ba fali artigu 145 KP kona-ba ofensa ba integridade fizika simples ho natureza violénsia doméstika.

Desizaun
Tribunál halo alterasaun jurídika hosi krime maus tratus ba kónjuje ba fali krime ofensa integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika, tanba Tribunál konsidera de’it  faktus ne’ebé akontese iha 2016 ne’ebé maihosi deklarasaun arguidu, lezada no testemuña. Tribunál konklui kazu ne’e  hodi kondena arguidu ho pena prizaun tinan 1 suspende ba tinan 2 no selu kustu  judisial US$50.00

28.            Krime ofensa ba integridade fízika simples ho natureza violénsia doméstika
Nú. Prosesu                             : 0015/16.DIBCR
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dra. Jumiaty Maria Freitas
Prokuradór                              : Dra. Ivonia Maria Guterres
Defeza                                     : Dr. Joao Henrique Carvalho
Tipu  pena                             : Pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan 1

Iha  31  Maiu  2017, Tribunál Distritál Dili prezide  julgamentu leitura sentensa ba krime ofensa ba integridade fizika simples ne’ebé envolve arguidu PFM hasoru nia feen, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak, iha dia 20 Janeiru 2016, iha tuku 24:00 kalan, lezada haruka arguidu atu halo labarik nia susuben, maibé arguidu lakohi no sira diskuti malu, arguidu basa dala 4 iha lezada nia oin no rezulta bubu no metan.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fízika simples ho moldura penal too tinan 3 ka multa konjuga ho artigu 2, 3 letra (a) no artigu 35 letra (b) LKVD.

Prodúsaun ba prova
Iha julgamentu, arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun no deklara katak arrepende ona nia hahalok no promete sei la komete tan krime hasoru lezada iha futuru. Aleinde ne’e lezada konfirma no mantein faktus iha akuzasaun, lezada mós deklara katak di’ak malu ona ho arguidu.

Alegasaun finál
Prokuradór konsidera katak arguidu provadu komete krime hasoru lezada tuir deklarasaun hosi arguidu ne’ebé  konfesa faktus hotu no kofirma mós hosi lezada. Atu halo prevensaun iha futuru no evita arguidu la repete tan hahalok, husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun tinan 1 suspende ba tinan 1 fulan 6.

Defeza haktuir katak arguidu konfesa faktus hotu iha akuzasaun, di’ak malu ona ho lezada, no arrepende ona nia hahalok. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé  justu.

Desizaun
Depois avalia faktus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu, Tribunál konklui prosesu ne’e ho kondena arguidu ho pena prizaun  fulan 6 suspende ba tinan 1.

29.            Krime ofensa ba integridade fízika simples
Nú. Prosesu                             : 0019/15.DIMTN
Kompozisaun Tribunál           : Singulár
Juis                                          : Dr.  Eugebio Xavier Vitor
Prokuradór                              : Dra. Remizia de Fatima  da Silva
Defeza                                     : Dr. Rui Manuel Guterres
Tipu  pena                               : Omologa dezisténsia keixa

Iha 31 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide prosesu tentativa konsiliasaun ba krime ofensa ba integridade fizika simples ne’ebé envolve arguidu AdC ho JTA, hasoru lezadu AM, iha Distritu  Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak iha 24 Fevereiru 2013, ekipa SNC ba sukat rai. Depoois sukat rai sira ba lezadu nia uma hamutuk ho família sira seluk atu hemu kafé no  arguidu sira tuir hotu ba lezadu nia-uma. Iha momentu ne’eba lezadu komesa soe-lia katak,”imi mai fali ami nia uma atu halo saida tanba loron hira liu-ba imi ko’alia aat ami katak ami-nia-uma foer, aat no so para atu fase kidun, no akuza ami buan no mauhu boot ida. Tanbasa mak subriñu sira mai fali ami nia uma, kala haan no hemu henasan  de’it ona.” Tanba ne’e arguidu JTA husu fali katak, “se mak hatete  aat tiu sira?” Hafoin dezadu hatan ba arguidu katak  “o (JTA) duni mak hateten, o nia tiun mak ha’u, nusa o nega fali o nia liafuan,”  Tanba ne’e, sira komesa diskute  malu, arguidu JTA tebe dala 1 iha lezadu nia kelen parte loos, arguidu AdC tuku lezadu nia ibun no rezulta lezadu nia nehan rua tohar  no monu, oin nakukun no  monu ba rai.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál kona-ba krime ofensa ba integridade fizika simples ho moldura penal too tinan 3 ka multa.

Prodúsaun ba prova
Antes tama ba prodúsaun ba provas, bazeia ba artigu 262 KPP kona-ba tentativa ba konsiliasaun, juis husu atu halo tentativa konsiliasaun ba arguidu sira no lezadu.

Iha prosesu konsilisaun ne’e, arguidu sira husu diskulpa ba lezadu inklui família sira, arrepende ona  sira nia hahalok no  promete iha futuru sei  la komete tan krime hasoru lezadu.

Alegasaun finál

Prokuradór no Defeza apresia akordu dame ne’ebé parte rua deside ona no husu ba Tribunál atu omologa prosesu ne’e.

Desizaun
Bazeia ba pedidu dezisténsia hosi lezadu no akordu dame hosi parte sira, Tribunál konklui prosesu ne’e no omologa akordu ne’e.

30.            Krime ameasa
No. Prosesu                             : 0297/12.DICMR
Kompozisaun Tribunál            : Singulár
Juis                                          : Dra. Albertina Neves
Prokuradór                              : Dr. Hipolito Santa (Substitui Dr. Jose Ellu)
Defeza                                     : Dr. Humberto Alves
Tipu pena                                : Pena prizaun fulan 3 no suspende ba fulan 1


Iha 31 Maiu 2017, Tribunál Distritál Dili prezide julgamentu leitura sentensa ba krime ameasa ne’ebé envolve arguidu SdS no LdR hasoru lezadu JF, iha Distritu Dili.

Akuzasaun hosi Prokuradór
Prokuradór akuza katak,  iha 17 Juñu 2012, arguidu S kontaktu hosi telefone ba iha lezadu JF no hatete katak lezadu lalika ba buka tuir tan lezadu ninia feen ho oan tanba agora dadaun lezadu ninia feen sai ona arguidu nia feen kiik no arguidu mak tau-matan lezadu ninia oan). Arguidu  dehan katak lezadu la merese sai laen ba ninia feen, tanba laiha responsabilidade.

Tuir mai iha loron 30 Agostu 2012, arguidu kontinua telfone lezadu hodi tolok lezadu no dehan ba lezadu katak lezadu hanesan animal la’os ema.

Iha fulan 15 Setembru 2012, arguidu S  Telfone ba iha lezadu hodi ameasa lezadu katak bainhira nia hasoru lezadu iha fatin ruma, nia sei oho lezadu no sei tiru lezadu.

Iha loron hanesan, lezadu mós hetan telefone ho númeru telefone foun ne’ebé depois Prokuradór  deskobre katak númeru telemovel ne’e  LdR nian), ne’ebé koalia ho ameasa hanesan ho arguidu SdS katak sei oho lezadu. Arguidu LdR  rasik nu’udar arguidu SdS  nia rian.

Prokuradór akuza arguidu nain rua (2) kontra artigu 157 KP kona-ba ameasa  ho moldura penal  tinan 1 ka multa.

Produsaun ba prova

Iha julgamentu arguidu SdS rejeita tomak akuzasaun no deklara katak nunka telefone no ameasa lezadu. Maibé, lezadu maka telefone arguidu nia feen ki’ik ne’ebé antes ne’e nu’udar lezadu nia feen hodi husu atu hasoru malu, arguidu nia feen ki’ik separa ona lezadu desde Maiu 2012. Arguidu mós rejeita kona-ba ameasa atu tiru lezadu, tanbá nia ema sivil no laiha kilat.

Iha Agostu 2012 arguidu no lezadu iha problema antes ne’ebé julga ona iha Tribunál, tanba lezadu mak baku arguidu. Hafoin ida-ne’e, arguidu nunka hakarak buka problema ho lezadu. Enkuantu arguidu  LDR  hili direitu nonok.

Lezadu rekoñese katak, nia telefone duni ba nia feen, tanba  sai hosi uma ho sira nia oan ne’ebé sei kiik sein koñesimentu hosi lezadu nian no arguidu mak simu telefone no tolok lezadu. Lezadu buka tuir nia feen iha nia feen nia família sira no deskobre katak, arguidu mak subar tiha nia feen no hola ona uma fó ba lezadu nia feen.

Lezadu deklara katak nia koñese arguidu tanba lezadu nia feen servisu iha arguidu ninia kompañia. Maibé la to’o fulan 3, lezadu nia feen halai ona ba arguidu nia uma. Ikus-mai lezadu foin deskobre katak arguidu maka telefone no ameasa lezadu, tanba arguidu rasik mak dehan ba lezadu liuhosi telefone katak, se hakarak buka arguidu entaun ba iha EDTL, dehan de’it hau nia naran. Lezadu ba duni iha EDTL no to’o iha ne’eba, arguidu hatudu duni oin no komesa diskute malu ho lezadu. Tanba ne’e, lezadu hatene ona katak arguidu maka sempre telefone ameasa lezadu.

Alegasaun finál
Prokuradór husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena suspensu tanbá Prokurador fiar katak deklarasaun lezadu nian iha valor provatoriu. Enkuantu Defeza husu ba Tribunál atu absolve arguidu tanba konsidera faktus ne’ebé imputa ba arguidu la provadu hotu.

Desizaun
Tribunál konsidera katak arguidu provadu komete duni krime tuir faktus iha akuzasaun no kondena arguidu SdS fulan 3 suspende ba tinan 1 no absolve arguidu LdR.

31.              Krime ofensa ba integridade fízika simples  ho natureza violénsia doméstika  
Nú. Prosesu                             : 0132/16.ERERM

Kompozisaun Tribunál            : Singulár

Juis                                          : Dr. Eusebio Xavier Vitor  

Prokuradór                              : Dr. Rogerio Viegas

Defeza                                     : Dr. Estaque Pereira Guterres

Tipu pena                                : Pena Prizaun tinan 2 suspende ba tinan 2.



Iha  31 Maiu  2017, Tribunál Distrital Dili prezide  julgamentu leitura sentensa ba   krime  ofensa ba integridade fizika simples ho natureza violénsia doméstika ne’ebé envolve arguidu AGX hasoru nia feen, iha Distritu Ermera.


Akuzasaun hosi Prokuradór

Prokuradór akuza katak iha 18 Maiu 2016, maizumenus iha tuku 23:00 kalan, lezada ho nia kolega fila husi espozisaun (pameran) no wainhira ba uma arguidu,  basa dala 2 iha lezada nia hasan sorin karuk no tuku dala 1 iha lezada nia reen-toos.

Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 KP kona-ba ofensa ba integridade fízika simples ho moldura penal to’o tinan 3 ka multa konjuga ho artigu 2, 3, 35 (b) no 36 LKVD.

Produsaun ba prova

Iha julgamentu, Tribunál la bele rona arguidu ninia deklarasaun tanba arguidu la bele marka prezensa no arguidu muda ona nia hela-fatin. Tanba ne’e Tribunál notifika arguidu  liuhosi notifikasaun editál. Mesmu nune’e Tribunál haree fila-fali deklarasaun arguidu nian ne’ebé antes ne’e arguidu deklara ona iha Prokuradór nia fatin. Aliende ne’e lezada konfirma no reforsa faktus sira iha akuzasaun.  Maibé lezada deklara katak depoisde akontementu ne’e arguidu ho lezada fahe-malu kedas.

 Alegasaun finál

Prokuradór konsidera katak mesmu arguidu la marka prezensa iha julgamentu Maibé prokuradór fiar katak arguidu komete krime hasoru lezada bazeia ba arguidu nia deklarasaun iha antes Prokuradór nia fatin no lezada mós konfirma. Tanba ne’e husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun fulan 6 suspende ba tinan

Enkuantu Defeza husu ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena ne’ebé adekuadu mesmu la hatene arguidu ninia-paraderiu.

Desizaun

Depois avalia fatus provadu sira ne’ebé prodús durante julgamentu , Tribunal konklui prosesu ne’e no kondena  arguidu ho pena prizaun tinan 2 suspende ba tinan  2.

No comments: