10 October 2018

JSMP: Grupu ho orientasaun seksuál “LGBT” hetan klareza ba sira-nia direitu ne’ebé mak ignoradu no violadu iha sosiedade nia leet iha tempu naruk

Image added by ETLJB
JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Komunikadu Imprensa 09 Outubru 2018

Grupu ho orientasaun seksuál “LGBT” hetan klareza ba sira-nia direitu ne’ebé mak ignoradu no violadu iha sosiedade nia leet iha tempu naruk

Iha 26 Setembru 2018, JSMP realiza treinamentu kona-ba demokrasia, kna’ar órgaun soberanu sira-nian, partisipasaun públika iha prosesu halo lei no asesu ba justisa formál ba grupu “Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender (LGBT) iha Postu Administrativu Manatuto Vila, Munisípiu Manatuto.

Treinamentu ne’e ho objetivu atu hasa’e koñesimentu grupu LGBT no komunidade sira kona-ba saida mak demokrasia, kna’ar órgaun soberanu sira idaidak nian, oinsa públiku nia partisipasaun iha prosesu halo lei no asesu ba justisa formál. Treinamentu ne’e mós ho espetativa ida katak partisipantes sira sei bele hatutan koñesimentu ne’ebé sira hetan ba membru LGBT sira ne’ebé la marka prezensa nomós ba sosiadade iha jerál.

“Governu Timor-Leste iha dever tuir konvensaun internasionál prinsipál sira direitu umanu ne’ebé ratifika ona, inklui Karta Nasoins Unidas atu proteje no promove direitu sidadaun sira hotu nian sein diskriminasaun, inklui partikularmente grupu vulneravel sira hanesan LGBT.  Ida-ne’e tanba ema hothotu moris mai iha direitu ho liberdade hanesan iha lei nia okos, hanesan prevee iha Artigu 1-3 Deklarasaun Universal Direitu Umanu no Artigu 16 Konstituisaun RDTL”, dehan Diretór Ezekutivu JSMP, Luis de Oliveira Sampaio.

Partisipante sira ne’ebé tuir treinamentu ne’e hamutuk ema na’in 30 ne’ebé kompostu husi mane ho karaterístiku feto na’in 19 no sexu feto ho karaterísku mane na’in 1. Aleinde grupu LGBT sira trenamentu ne’e mós inklui partisipante na’in 10 seluk husi estudante na’in 4, komunidade bai-bain mane na’in 3 no feto na’in 3.

Treinamentu ne’e fahe ba iha sesaun rua. Sesaun dahuluk diskuti asuntu relativa sira kona-ba demokrasia, knaar órgaun soberanu no partisipasaun públiku iha prosesu halo lei. Enkuantu, sesaun daruak diskuti kona-ba kestaun sira ba assesu ba justisa formál.

Iha sesaun abertura, Sr. Gaspar Herinque da Silva ne’ebé nu’udar Administradór Postu Manatuto Vila haktuir katak treinamentu ida-ne’e importante tebtebes ba komunidade. Nia rekoñese katak ba grupu sira ne’ebé mak konsidera hanesan grupu vulneravel no sira hetan diskriminasaun oi-oin iha sira-nia moris maibé laiha instituisaun ruma mak levanta sira-nia direitu ne’ebé violadu durante ne’e.

Administradór ne’e hatutan tan katak dezde uluk to'o agora sira-nia sub-distritu laiha lista ida ba grupu LGBT. Tanba ne'e, defisil atu organiza sira maske hatene katak grupu sira ne'e iha kapasidade iha aspetu balun. Tanba ne'e, nia agradese JSMP tanba ho programa ida-ne'e bele identifika ona ema sira ne'ebé mak tama iha grupu ne'e no sira sei uza lista ida-ne'e bainhira iha programa balun ne'ebé presiza sira-nia involvimentu ka kontribuisaun.

Iha administradór nia liafuan ikus, nia louva JSMP tanba inisia no dezenvolve programa sira ne’ebé mak bele lori benefísiu ba grupu LGBT sira-nia moris, tanba durante ne’e grupu sira hanesan ne’e laiha atensaun husi instituisaun relevante sira mezmu ita-nia Governu ratifika konvensaun ka tratadu internasionál sira maibé seidauk iha programa hodi bele asegura direitu sira ne’ebé mak hetan diskriminasaun.

Durante treinamentu, partisipante sira levanta kestaun sira relasiona ho sira-nia direitu ne’ebé mak durante ne’e sira enfrenta, tanba iha sosiedade liu-liu sira-nia familia despreza sira-nia prezensa tanba sira moris ho natureza sira hanesan ne’e.

Kestaun seluk mak relasiona ho akuzasaun no diskriminasaun ne’ebé mak sira hetan, ida-ne’e iha lei ruma hodi bele asegura sira-nia direitu ka lae? Se wainhira mak sira hetan ameasa, violénsia, violasaun seksuál sira bele halo levantamentu ba ne’ebé no oin sa mak bele prosesu?

Ba preokupasaun sira hosi partispante sira-nian ne’e, JSMP haktuir katak tuir Konstituisaun no lei relevante garante katak sidadaun hotu-hotu iha direitu no devér hanesan. Alende ne’e iha mós lei hodi bele proteze no asegura sira-nia direitu bainhira sira hetan ameasa, ka inklui violénsia seksuál ruma.

JSMP subliña katak importante mak tenke hatene krime ne’e nia natureza. Iha kazu ameasa no violénsia ne’e nia natureza krime semi públiku, nia prosedimentu legál depende ba keixa, tanba ne’e ema sira ne’ebé hetan krime hirak-ne’e sira tenke halo keixa ba autoridade kompetente. Enkuantu violénsia seksuál nia natureza nu’udar krime públiku, nia prosedimentu legál la depende ba keixa. Ne’e signifika se  ita-boot sira iha koñesementu katak ema ruma halo violénsia sexuál hasoru ita-boot bele hato’o denúnsia ba autoridade kompetente sira hanesan Polísia ka Ministériu Públiku.

Atividade ne’e hetan apoiu hosi Governu Austrália liuhosi Embaixada Austrália iha Timor-Leste

Atu hetan informasaun liutan favor kontaktu direitamente:

Luis de Oliveira Sampaio

Diretór Ezekutivu JSMP

Diresaun e-mail: luis@jsmp.tl

Telefone: 3323883  |  77295795

No comments: