24 April 2018

JSMP Komunikadu Imprensa Tribunál Distritál Baucau 20 Abril 2018

JUDICIAL SYSTEM MONITORING PROGRAMME PROGRAMA MONITORIZASAUN BA SISTEMA JUDISIÁRIU Komunikadu Imprensa Tribunál Distritál Baucau 20 Abril   2018 

 Tribunál tenke asegura provizaun ne’ebé apropriadu no kondena violasaun seksuál ne’ebé akontese iha ámbitu relasaun feen no laen

JSMP husu ba Ministériu Públiku no Tribunál tenke hili no asegura provizaun ne’ebé apropriadu iha kazu violasaun seksuál ne’ebé akontese iha ámbitu relasaun feen ho laen nu’udar krime tuir enkuadramentu juridíku Timor-Leste no obrigasaun Estadu Timor-Leste tuir lei internasionál ratifikadu sira.

JSMP konsidera katak relasaun seksuál ne’ebé akontese ho karakter ameasa no ho violénsia nu’udar krime tuir enkuadramentu juridíku Timor-Leste, partikularmente iha artigu 2 (2) letra (b) Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD).

Iha artigu 2 Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD), kona-ba konseitu violénsia doméstika defini katak forma sira hosi violénsia doméstika mak inklui violénsia fizika, violénsia seksuál, violénsia psikolójiku no violénsia ekonomíku.



Artigu 2 (2) letra (b) hosi LKVD defini katak; violénsia seksuál refere ba kuálker hahalok ne’ebé maka obriga atu asiste, mantein no partisipa iha aktu seksuál ka intimu ida-ne’ebé lakohi, mesmuke nu’udar kaben-nain, bainhira iha hatauk, ameasa, koasaun ka uza forsa, ka limita no hamate direitu seksuál no reprodutivu sira nian.



JSMP preokupa no lamenta ho desizaun Tribunál Distritál Baucau ne’ebé kondena arguidu EM ne’ebé komete krime ofensa ba integridade fízika simples hasoru nia feen nomós ho forsa no violénsia obriga nia feen halo relasaun seksuál ho deit pena multa US$7.50.



“Ne’e desizaun ida-ne’ebé triste no dook husi justisa loloos, tanba autór judisiáriu sira falla atu identifika no asegura provizaun ida-ne’e loloos ba kazu ne’e hodi garante justisa ba vítima iha kazu ne’e, dehan Luis de Oliveira Sampaio, Diretór Ezekutivu JSMP.



Prokuradór akuza katak iha 12 Outobru 2017, iha tuku 23.00 kalan, arguidu husu ba lezada atu hola tan feto ki’ik, maibé lezada nonok deit, nune’e arguidu ho obriga no forsa kolu lezada nia roupa no halo relasaun seksuál ho lezada. Depoisde arguidu halo tiha relasaun seksuál ho lezada no lezada la simu hahalok ne’e no tanis. Arguidu haruka lezada nonok, maibé lezada la nonok, nune’e arguidu buti iha lezada nia kakorok ho maka’as no dada lezada nia fu’uk ba kotuk. Aktu hirak-ne’e rezulta lezada sofre moras iha kakorok no dada i’is ladiak.



Durante julgamentu arguidu admite katak faktus sira ne’ebé Prokuradór akuza ba nia loos hotu. Aleinde ne’e lezada mós kontinua konfirma faktu sira iha akuzasaun, infelizmente tantu Prokuradór ka Tribunál falla atu identifika artigu sira seluk ne’ebé relevante ho krime hirak ne’e.



Prokuradór akuza arguidu kontra artigu 145 Kódigu Penál (KP) kona-ba ofensa ba integridade fizika simples konjuga ho artigu 2 (2) letra (a), artigu 3 letra (b), 35 letra (b) Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD).

Tuir loloos artigu ne’ebé relevante no apropriadu liu ho krime ne’e mak artigu 145 KP no konjuga ho artigu 2 (2) letra b no artigu 3, 4, 35 no 36 LKVD.

Prokuradór falla atu identifika artigu loloos no fundamenta relevânsia entre 2 (2) letra b hosi LKVD ne’ebé defini kona-ba violasaun seksuál iha âmbitu relasaun feen ho laen nu’udar krime no konjuga ho artigu 172 Kódigu Penál (KP) kona-ba violasaun seksuál ne’ebé defini nia moldura penal tinan 5 too tinan 15 iha prizaun.

JSMP hanoin katak aleinde akuza ho krime ofensa ba integridade fízika simples, Prokuradór mós tenke akuza arguidu ho krime violasaun seksuál tuir artigu 172 KP tanba arguidu uja forsa no violénsia obriga nia feen halo relasaun seksuál sein nia feen nia vontade rasik. Liuliu violasaun seksuál akontese tanba arguidu ninia feen rejeita arguidu nia pedidu atu hola tan feto seluk.

JSMP fiar Prokuradór no Tribunál konsiente katak iha prova kona-ba violasaun seksuál iha kazu ne’e, maibé Prokuradór no Tribunál ignora intensionalmente evidénsia hirak-ne’e tanba konsidera katak violasaun seksuál iha relasaun família nu’udar prátika komun no aseitavel iha sosiedade Timo-Leste. Ida-ne’e justifika liuhosi Prokuradór ninia alegasaun finál ne’ebé fundamenta katak violasaun seksuál ne’e nu’udar aktu ne’ebé aseitavel tanba arguidu no lezada nu’udar feen ho laen.



Aleinde ne’e juis rasik la iha reasaun ruma kona-ba faktu (evidensia) relevante ba krime violasaun seksuál ne’ebé akontese iha kazu ne’e.



JSMP husu institusaun judisiáriu sira atu kumpri obrigasaun tuir lei atu halakon tiha prekonseitu no prátika tradisionál sosiál no kulturál sira ne’ebé diskriminativu hasoru feto.



Artigu 5 (a) Konvensaun kona-ba Eliminasaun  Forma Diskriminasaun Hothotu Hasoru Feto  ne’ebé Estadu ratifika ona defini katak: Estadu Parte sira sei foti medida hotu-hotu ne’ebé loos atu:



a)      transforma atitude ka padraun sosiál no kulturál sira kona-ba mane no feto ho objetivu atu bele halakon tiha prekonseitu no  kostume no prátika sira seluk, ne’ebé bazeia idea kona-ba inferioridade ka superioridade feto no mane, ka knaar estereotipu ba feto no mane;



JSMP dala ida tan preokupa no lamenta teb-tebes ho neglijénsia instituisionál ne’e tanba kontrá obrigasaun tuir lei Timor-Leste nian. Instituisaun judisiáriu sira tenke implementa lei no tau-ses tiha sira nia sentimentu tradisionál no pesoál hirak-ne’e atu kondena arguidu sira tuir lei haruka.



JSMP rekomenda ba instituisaun relevante sira hanesan Ministériu Justisa atu promove formasaun komprensivu iha Sentru Formasaun Judiríku no Judisiáriu ne’ebé inklui matéria relevante sira kona-ba direitu umanus no konvensaun internasionál relevante sira ne’ebé Estadu Timor-Leste ratifika ona.



Kazu ne’e rejista iha Tribunál ho Nú. Prosesu: 0049/17. LASIC. Julgamentu ne’e hala’o iha 10 Abril 2018 no  prezide hosi juis singulár Dr. Jose Quintão, Prokuradór reprezenta hosi Dr. Luis H. Rangel da Cruz no arguidu reprezenta hosi Dr. Antonio Fernandes  hosi Eskritóriu Defensória Públiku.

No comments: