07 July 2018

JSMP Komunikadu Imprensa Semináriu Rejionál RAEOA 4 Jullu 2018

The rights of gay citizens in East Timor are not protected by law. Commendations to JSMP for their courage in articulating this sensitive issue. East Timor Law & Justice Bulletin Warren Leslie Wright
Komunikadu Imprensa Semináriu Rejionál RAEOA RAEOA 4 Jullu 2018 - Prosesu kazu krime no sivíl tuir sistema Justisa Formál sai preokupasaun husi reprezentante suku no grupu LGBT iha Semináriu Rejionál iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse-Ambeno (RAEOA)

Iha 20 Juñu 2018, JSMP organiza semináriu rejionál iha jurisdisaun tribunál distritál Oecusse (TDO) iha RAEOA kona-ba knaar órgaun soberanu, partisipasaun públiku iha prosesu halo lei no asesu ba justisa formál.

Semináriu ne’e nia objetivu mak atu fasilita kontaktu direta entre reprezentante suku, komunidade no grupu LGBT sira ne’ebé hetan ona treinamentu kona-ba demokrásia, kna’ar órgaun soberanu, partisipasaun públiku iha prosesu halo lei no asesu ba justisa formál ho reprezentante sira hosi setór justisa nian. Liuhosi semináriu ne’e bele hakle’an tan autóridade lokál no grupu LGBT sira-nia koñesimentu nomós bele hato’o sira nia hanoin no preokupasaun sira relasiona ho kna’ar órgaun soberanu sira-nian.

Partisipante sira ne’ebe partisipa iha semináriu ne’e mai hosi xéfe suku sira, xéfi aldeia no membru konsellu suku husi suku Bobometo, Postu Administrativu Oesilo, suku Abani, Postu Administrativu Passabe no suku Beneufe, Postu Administrativu Nitibe inklui mós grupu LGBT (lesbian, gay, bisexual and transgender) sira. Totál partisipante hamutuk ema na’in 25.

“JSMP konsidera atividade ne’e importante tebes hanesan meiu ida hodi fó espasu ba reprezentante suku no grupu LGTB sira hodi bele aprezenta sira-nia preokupasaun relasiona ho justisa formál iha Timor-Leste liu-liu ba kazu sira ne’ebé sira enfrenta iha suku hodi autór judisiáriu sira bele diretamente fó resposta ho nune’e bele hatan ba dúvida sira ne’ebé durante ne’e sira hasoru iha baze”, dehan Diretór Ezekutivu JSMP, Luis de Oliveira Sampaio.

Oradór sira mai hosi autór judisiáriu sira iha jurisdisaun TDO iha RAEOA nian. Oradór Tribunál reprezenta hosi Juis Administradór Tribunál RAEOA, Meritísimu juis, Dr. João Ribeiro ne’ebé ko’alia kona-ba kna’ar tribunál iha sistema justisa formál Timor-Leste nian no Ministériu Públiku reprezenta hosi dignísimu prokuradór, Dr. Mateus Nesi ne’ebé ko’alia kona-ba kna’ar Ministériu Públiku no dezafiu sira no husi Defensoria Públiku reprezenta hosi Dr. Calisto Tout, hodi koali’a kona-ba knaar Defensória Públika iha fornese asisténsia legál ba ema kbi’it laek sira tuir Konstituisaun no lei sira. Iha sira-nia intervensaun sira haktuir katak dezafiu ba autór judisiáriu sira iha jurisdisaun Tribunál Distritál Oecusse (TDO) mak falta fasilidade no rekursu umanu ne’ebé menus hodi implika ba servisu antedimentu outór tribunál nian povu iha servisu asesu ba justisa formál.

Preokupasaun sira ne’ebé partisipante sira foti mak kona-ba prosedimentu ba prosesu krime no sivíl, legalidade autóridade suku bele rezolve kazu sira tuir uzu kustume inklui mós prosesu rezolve kazu violénsia doméstika iha suku. Nune’e mós prosesu kazu abandona familia no fó oan ba ema nia oan feto depois la responsabliza nia aktu.

Juis Administradór Tribunál RAEOA haktuir katak lala’ok prosesu kazu sivíl no krime diferente iha tribunál. Kazu krime ne'e iha ligasaun direta ho interese públiku sé akontese krime ruma estadu liuhosi nia autóridade ne’ebé tutela ba asaun penál nian hanesan Ministériu Públiku ho nia kompeténsia halo kedas intervensaun hodi lori kedas kazu ne’e ba prosesu.

Entretantu kazu sivíl ne'e iha ligasun ho interese pesoál katak parte sira mak iha interese atu hato'o sira-nia kazu no buka sira-nia defeza para atu reprezenta sira hodi bele halo defeza bainhira prosesu iha tribunál. Nia mos akresenta katak iha kazu sivíl bele rezolve iha suku sé fose husi parte rua iha konkordánsia atu rezolve iha nível suku ne’ebé involve autóridade lokál sira.

Kona-ba kazu ne’ebé suku sira bele resolve mak krime semi públiku sira no kazu sivíl sira ne’ebé husi parte sira konkorda atu rezolve iha nível suku nian, maibé iha kazu violénsia doméstika suku bele buka resolve maibé ne’e intermus kultura la’ós atu hapara prosesu iha tribunál tanba kazu violénsia doméstika hanesan krime públiku tanba ne’e prosesu nafatin la’o to’o iha dezisaun iha tribunál.

Relasiona ho kazu abandona familia ne’e bele krime no bele sivíl iha prosesu sivíl nia sé reo tenki kumpri nia devér atu responsabliza alimentasaun lezadu sé nia lakumpri sei prosesu tuir kmi abandona familia tuir lei penál. Relasaun ho kazu fó oan, juis afirma katak importante liu atu bele prova katak ema ne’e mak fó oan mak husi inísiu tenki tau labarik ne’e nia aman nia naran iha ata sertidaun sarani nian hodi tribunál bele komprova katak ne’e mak nia oan no bele husu nia resposablidade ba nia aktu ne’e tuir lei.

JSMP hein katak ho fórum sira hanesan ne’e sei forñese referénsia útil ba autór tribunál sira atu iha jurisdisaun TDO bele inkorpora realidade no nesesidade komunidade nian iha prosesu justisa formál Timor-Leste nian ne’ebé sei iha prosesu denvolvimentu no konsolidasaun.

Programa ne’e realiza tanba hetan apoiu finanseriu hosi Guvernu Australia liu hosi programa DFAT.

No comments: