16 July 2012

JSMP: Tribunál Distritál Suai hamonu pena prizaun tinan 23 no pena prizaun tinan 20 ba krime omisídiu agravadu

16 July 2012 Komunikadu Imprensa - Tribunál Distritál Suai hamonu pena prizaun tinan 23 no pena prizaun tinan 20 ba krime omisídiu agravadu

Tribunál Distritál Suai hamonu pena prizaun tinan 23 no 20 ba arguidu nain 3 ne’ebé komete krime omisidiu agravadu iha Suco Loes, sub-distritu Atabae, Distritu Bobonaro, ne’ebé akontese iha loron 10 Juñu 2011.

Ba arguidu nian tolu ne’e, tribunal kondena Agelino Leki Bere ba tinan 23 prizaun no arguidu rua seluk, Anacleto Manuel Babo no Paulo Soares Malaka hetan tinan 20 prizaun. Julgamentu ho agenda leitura akordaun ne’e, hala’o iha loron 12 Jullu 2012. Antes ne’e, kazu refere rejista ho Númeru Prosesu: 01/PEN/TDS/2012.

Iha julgamentu ba prova testmuñál hala’ó ho kompozisaun juízes kolektivu, maibé audiénsia leitura akórdaun dirije husi juíz sungulár Dr. Costânçio Barros Basmery, Ministériu Públiku reprezenta husi Dr. António da Silva Tavares no parte defeza Dr. Marçal Mascarenhas husi Eskritóriu Defensória Públiku.

Diretór Ezekutivu JSMP Luis de Oliveira Sampio haktuir katak JSMP simu ho haksolok akordaun ne’ebé tribunál hatun hodi kondena arguidu sira ba krime ne’e sira komete atu garante justisa ba familia vítima sira no asegura katak ema sira ne’ebé halakon ema seluk nia vida tenke hetan kondenasaun ne’ebé equilibru ho sira nia hahalok.

Bázeia ba leitura akórdaun ne’ebé juíz lee katak arguidu provadu kontra artigu 139 linea (f) Kódigu Penál Timór Léste, ne’ebé define katak “oho ho premeditasaun (planu), ne’ebé iha kuandu nia uza freiza de ánimu[1], reflesaun konabá meiu ne’ebé uza ka rai nia intensaun atu oho durante oras 24.

Tuir JSMP ninia observsaun katak pena ne’ebé tribunál hamonu ba kondenadu sira bázeia ba akuzasaun Ministériu Públiku nian no liga ho deklarasaun husi kondenadu sira rasik nomós depoimentus husi testamuña sira ne’ebé produz durante julgamentu.

Tanbá ne’e JSMP enkoraza nafatin ba autóridade judisiáriu kompetente bele hamonu kastigu ne’ebé mak adekuada ba kondenadu, ho kastigu ida ne’e bele hametin fila fali família matebian sira neon ne’ebé sente preokupadu no dezaminadu ho akontesimentu ne’e.

Mesmu nune’é tuir lei, tribunál sei fó oprtunidade ba parte sira atu aprezenta rekursu iha Tribunál Rekursu tuir lei prosesu penál, durante tempu loron 15 ba partes sira hodi halo rekursu hasoru desizaun tribunál primeíra instánsia nian.

[1] Frieza de ánimu tuir tradusaun ofisial husi Tribubál Rekursu dehan : laran malirin (pembunuh berdarah dingin)

No comments: