15 April 2010

JSMP: Arguido ba Kazu Violasaun Seksual Kontra Labarik Minoridade, Hetan Sentensa Tinan 12 Kadeia

Abril 2010 - Iha loron 09/04/2010 Tribunal Distrital Dili hala'o julgamentu ba arguidu AFP ne’ebé mak hetan akuzasaun husi Ministeriu Publiku konaba violasaun seksual hasoru labarik minoridade. Julgamentu ne’e tama ona faze final hodi lee akordaun husi Juiz Deolindo dos Santos. Leitura ba sentensa ne'e haktuir katak, bazea ba faktus provadus no evidensia ne’ebe mak produz iha julgamentu laran inklui ezame mediku, tribunal tama iha konkluzaun katak arguidu halo duni krime violasaun seksual hasoru lezada no tribunal konsideira Artigu 285 Kodigo Penal Indonesia ne’ebe akuza ba arguido provadu. Ba faktus provadus sira ne'e Juiz konvensidu hodi hamonu sentensa prizaun tinan 12 ba kondenadu AFP.

Juiz nia sentensa bazea ba faktus provadu ne’ebe deskobre katak kazu refere akontese iha Suco Dare, Distritu Dili iha tinan 2007 wainhira arguidu obriga no ameasa lezada hodi halo relasaun seksual maske arguidu hatene katak lezada nia tinan sei kíik. Krime violasaun sexual ne’e la’os akontenese dala ida deit, maibe akontese dala barak hasoru lezada wainhira ema seluk la hela iha uma. Prova mos katak arguidu iha relasaun seksual hirak ne’ebé mak nia komete ho lezada, sempre uza meus obriga no ameasa. Instrumentu ka objeitu ne`ebé arguidu uza mak tudik ka katana atu nune’e lezada tauk atu labele koalia sai ba ema seluk kona ba hahalok arguidu nian.

Tanba kauza hosi hahalok krime refere lezada hetan kanek no ran sai barak hosi nia orgaun vaginal. Tribunal mos prova katak husi relasaun seksual ida ne’e, rezulta vitima isin rua no hahoris oan mane ida.

Bazea ba observasaun husi JSMP nota katak iha julgamentu primeiru Ministeriu Públiku akuza arguidu ho artigu 285 no 287 Kódigo Penal Indonesia maibe to`o iha alegasaun Ministeriu publiku hasai tiha artigu 287 no uza deit artigu 285 Kódigo Penal Indonesia, kazu ne’e dirize husi juiz koletivu ne’ebé kompostu husi Juiz João Felgar (Juiz internasional) Juiz Deolindo dos Santos no Juiz Antoninho Gonsalves (juiz Nasional), no hosi Ministeriu Publiku reprezenta husi Dr. Baltazar Ramos no arguidu rasik hetan asistensia legal husi Dr. Manuel Sarmento husi Defensoria públiku. Maibe iha julgamentu sesaun final hodi rona akordaun ne’e, dirize deit husi Juiz Deolindo dos Santos, maibe ho asinatura hosi juizes panel sira.

Tuir JSMP, desizaun ne`ebé tribunal foti hodi hamonu pena tinan 12 kadeia (pena abstrata masimu bazea ba artigu 285 KUHP) ne’e realistiku no laiha mudansa husi alegasaun Ministeriu Publiku nian. Tribunal konsideira tamba evidensia provadus. Moldura pena abstrata ida ne`e tuir JSMP nudar parte edukasaun normativu ida husi konsekuensia aktu kriminal liu-liu relasaun krime seksual ne’ebe mak halo hasoru labarik minoridade no kontra labarik sira nia vontade no abuzu labarik sira nia situasaun vulneralvel hodi satisfaz kondenadu nia interese.

Iha Julgamentu ne’e Juiz esplika mos ba kondenadu katak, kondenadu iha direitu atu halo rekursu ba akordaun ne`ebe Juiz hamonu, se arguidu ho nia advogadu la simu akordaun ne’e.

JSMP mos hare katak ho desizaun ne’ebé mak hatun husi Tribunal, hatudu katak Tribunal iha seriedade ba kazu violasaun seksual ba feto liu – liu ba labarik minoridade. JSMP konsidera desizaun ida ne’e hanesan mos parte husi responsabilidade atu proteze direitu no fo protesaun ba labarik bazea ba konstituisaun no prinsipiu-prinsipiu Lei internasional liu-liu konvensaun kona ba protesaun ba labarik ne’ebe mak ita ratifika ona.

JSMP ho laran haksolok simu desizaun ne’e no kongratula autores sira nia esforsu tomak atu hametin justisa no proteze direitu feto no labarik sira nu’udar komitmentu koletiva no obrigasaun Konstitusional Estadu Timor Leste nian. JSMP hein katak tribunal sei kontinua mantein sira nia responsabilidade institusional atu produz no lori justisa ba ema hotu.

Atu hetan informasaun kle’an favor kontaktu: Luis de Oliveira Sampaio Direitor Ezekutivu JSMP Diresaun e-mail: luis@jsmp.minihub.org Landline: 3323883

No comments: